Ancel B. Keys
Ancel Benjamin Keys američki fiziolog i nutricionist (26.01.1904 – 20.11.2004.), smatra se jednim od najvažnijih znanstvenika koji su pridonijeli modernom epidemiološkom istraživanju kardiovaskularnih bolesti. Njegovo je ime usko povezano sa dvijema dijetama: prehranom američkih vojnika, te mediteranskom prehranom.
1941 godine, kao savjetnik Američkog Ministarstva obrane, prvi je razvio uravnotežene obroke za vojnike, tzv. “K rations” (K, prema inicijali prezimena).
Voditelj je prve studije humane starvacije (izgladnjivanja) “Minnesota starvation experiment“, gdje je dobrovoljno sudjelovalo 36 muškaraca. Opservirane osobe dobivale su polovicu dnevne energetske potrebe, vodile dnevnik, te redovito vježbale. Rezultati pokazuju da nakon nekog vremena starvacije osobe postaju razdražljive, opsjednute mislima o hrani, te da im snaga opada za 10%, a mogućnost vršenja teških fizičkih poslova za 50%. Keys zamjećuje da osobe najboljeg fizičkog stanja, najviše pate od starvacije. Kako se u tri mjeseca nakon završetka eksperimenta, niti jedan od volontera nije uspio vratiti u prijašnje fizičko stanje, Keys zaključuje da su za potpunu rehabilitaciju odraslog muškarca trebaju zadovoljiti tri faktora: energetska potreba treba biti nešto viša od normalne u toku nekoliko mjeseci oporavka, unos proteina treba biti povećan, te da treba uzimati vitaminske suplemente.
Rezultati eksperimenta objavljeni su 1950. godine u knjizi “Biology of Human Starvation“.
Pedesetih godina prošlog stoljeća, proučavanjem 286 biznismena iz Minnesote, SAD, prvi je postulirao teoriju o povezanosti prehrane, razine kolesterola i bolesti srca, tj. da količina masnoća u hrani ima najveći učinak na serumski kolesterol. Od tuda i Keys-ova ideja da se djelovanjem na faktore iz prehrane može preventivno djelovati na kardiovaskularnu bolest. Keys je u svojim mnogobrojnim predavanjima, govorio o prevenciji bolesti srca, stavivši akcent na prehranu, vježbanje, emocionalnu stabilnost, i prestanak pušenja. Vjerovao je da obezitet, kao zaseban faktor, nije bitan rizik za bolesti srca, osim u ekstremnim slučajevima. U to vrijeme, često ga kritiziraju razne industrije, posebno mesna i mliječna industrija, konzumaciju čijih proizvoda ne podržava.
U nastavku njegovih istraživanja, nastaje Studija sedam zemalja – “Seven Countries Study” (1980), gdje je definitivno pronađena veza između prosječne razine kolesterola u krvi te incidencije kardiovaskularnih bolesti s unosom zasićenih masnoća po glavi stanovnika.
Da bi testirao svoju hipotezu, sa suradnicima širom svijeta proveo je dugotrajno istraživanje – od 1958 do 1970 godine, u populaciji muškaraca dobi od 40 do 59 godina. Istraživanje je provedeno u 18 regija u sedam zemalja (i dan danas se prati stanje populacije). Mnogi tu studiju opisuju kao vrhunskom i ispred vremena u kojem je stvorena.
Studija je pokazala u kojem stupnju sastav prehrane, posebno razina zasićenih masnoća i prosječna razina kolesterola, predskazuju sadašnju i buduću incidenciju koronarne bolesti. Dobiveni su matematički modeli za predviđanje incidencije bolesti srca, a iznimke od rezultata poput onih u Finskoj i grčkom otoku Kreti, dale su materijal za budući rad, te će dovesti do otkrića i drugih rizičnih čimbenika za bolesti srca.
Studija sedam zemalja uključivala je sljedeće zemlje: Italiju, Grčku, Finsku, Nizozemsku, SAD, Japan i vrlo zanimljivo – tadašnju Jugoslaviju.
Za rezultate Studije sedam zemalja znatno je zaslužan i dr. Ratko Buzina koji već pedesetih godina prošlog stoljeća uočio razlike između unosa masti i serumskog kolesterola između stanovnika Dalmacije i Slavonije. Naš internacionalno poznati znanstvenik ojačao je Studiju sedam zemalja od samog početka. Buzinova početna hipoteza animalne versus biljne masnoće bila je pionirska, a danas široko potvrđena.
Studija sedam zemalja obuhvatila je jeseni 1958 Dalmaciju (Tučepi, Podgora, Igrani, Živogošće) i Slavoniju (Dalj), a nakon nekoliko godina, u jesen 1963, ponovo Makarsku i neka mjesta u Slavoniji.
Zanimljivo da su tijekom boravka u tadašnjoj Jugoslaviji, 1958, Keys i njegova žena Margaret, po zanimanju biokemičarka, izdali knjigu “Eat Well and Stay Well“, koja je u SAD postala bestseler. Čitateljima je preporučeno da konzumiraju manje mesa, manje jaja i mliječnih proizvoda, a više ribe, piletine, teleće jetre, kanadske slanine, talijanske hrane, kineske hrane, te mnogo voća, povrća i kaserola. U knjizi je Margaret, dala i 200 nisko-masnih recepata.
