Dijabetes – bubrežna dijeta

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Bolesti bubrega pogađaju znatan dio oboljelih od dijabetesa. Treba znati da dijeta u tom slučaju igra važnu ulogu u tretmanu bolesti. Ovdje opisane preporuke trebaju poslužiti da se održi razina glukoze, a i da se smanje ostatci i tekućina koji opterećuju bubrege. Treba smanjiti unos natrija (Na), kalija (K), fosfora (P) i unos tekućine.

U toku dijabetesa dolazi do oštećenja najmanjih krvnih žila. Oštećuju se i žile u bubrezima, te bubrezi ne mogu pravilno izbacivati otpadne tvari iz organizma. Tako se u tijelu zadržava više vode i soli, te se povećava tjelesna masa i otiču gležnjevi. U urinu se izlučuju proteini, a u krvi se nagomilavaju otpadne tvari. Dijabetes uzrokuje oštećenje živaca, tako da se mogu javiti poteškoće u pražnjenju mokraćnog mjehura. Kada se urin zadržava u mokraćnom mjehuru duže vrijeme, lako se razvije infekcija jer bakterijama odgovara veća količina šećera u urinu.

Kako paziti na bubrege

Treba kontrolirati dijabetes, kontrolirati krvni tlak, infekcije urinarnog trakta treba liječiti, te treba izbjegavati lijekove koji oštećuju bubrege (posebno lijekove protiv bolova). Da bi bubrezi ostali što duže u funkciji treba kontrolirati visoki krvni tlak posebno sa inhibitorom angiotenzin-konvertaze, a treba se hraniti prema uputama za prehranu kod bolesti bubrega. Može pomoći i restrikcija bjelančevina (proteina) u prehrani. Studije pokazuju da dijeta sa niskim sadržajem bjelančevina može usporiti napredak oštećenja bubrega.

Preporuke za bubrežnu dijetu kod oboljelih od dijabetesa

Cilj ovakve dijete je usporiti napredak bolesti bubrega kao i odložiti početak dijalize. Osobe koje pate od bolesti bubrega, trebale bi većinu energije dobiti iz kompleksnih ugljikohidrata, tj. treba se konzumirati više ugljikohidrata umjesto bjelančevina. Od masnoća se preporučuju mono-nezasićene i poli-nezasićene masnoće.

Obično su dnevni jelovnici specifični za svaku oboljelu osobu – dijeta se može razlikovati od osobe do osobe, a što ovisi o rezultatima koji se dobiju nakon analize krvi, o samom oštećenju bubrega i specifičnih ciljeva dijete kod svake osobe. Budući da svaka osoba ima drugačije potrebe, dijetu treba dogovoriti sa liječnikom. Dijeta koja odgovara jednoj osobi, ne mora odgovarati i drugoj osobi. Važna je veličina porcija koje se trebaju adekvatno izmjeriti. Obroci su ravnomjerno raspoređeni u toku dana kako bi se održala optimalna razina glukoze.

Kako napreduje bolest bubrega te dolazi do gubitka njihove funkcije, osobe sa dijabetesom mogu imati nižu razinu glukoze, posebno ako uzimaju lijekovi za tretman dijabetesa. Stoga je važno da se količina glukoze u krvi redovno kontrolira.

Dijeta sa niskim sadržajem bjelančevina koristi se kod osoba sa poremećenom funkcijom bubrega kako bi se spriječilo pogoršavanje bolesti. Takve dijete obično sadrže i nisku količinu natrija i kalija. Za neke osobe na ovoj dijeti potrebna je i restrikcija unosa tekućine. Količina bjelančevina koja se može unositi hranom ovisi o funkciji bubrega, kao i o količini bjelančevina koje su potrebne radi održavanja dobroga zdravlja. To je također i nisko masna dijeta sa većim udjelom složenih ugljikohidrata, ali sa restrikcijom natrij-klorida (soli). Sa tog je stanovišta posebno korisna vegetarijanska dijeta. Također je najbolje izbjegavati kolesterol i zasićene masnoće koliko god je to moguće. Energetska potreba za osobe mlađe od 60 godina >35 kcal po kilogramu tjelesne težine dnevno, a za osobe starije od 60 godina 30 kcal po kilogramu tjelesne težine dnevno.

Količina bjelančevina koja će biti potrebna svakom pacijentu može se odrediti iz bjelančevina u krvi (i njihovih razgradnih produkata), kao i drugih laboratorijskih testova. Nisko-proteinska dijeta obično sadrži 0,55 – 0,6g bjelančevina po kilogramu tjelesne težine dnevno. To znači da osoba težine 60 kg treba oko 30g bjelančevina, dok osoba teška 80 kg treba blizu 50g bjelančevina na dan. Ako osoba pati od bolesti bubrega pri kojoj se gube velike količine bjelančevina putem urina, restrikcija proteina je umjerena, a preporuča se 0,8g/kg/dan.

U tabeli su posebno naznačeni:

P – Fosfor – ovaj mineral ubrzava oštećenje bubrega. Postoje specijalni lijekovi koji vežu fosfor iz hrane (kalcij karbonat i kalcij acetat), a da bi tako djelovali moraju se uzimati uz obroke (kada se uzimaju na prazan želudac, tada djeluju kao suplementi). U tabeli označen kao (P). Osim toga pažljivo se prati i količina kalcija, koja može biti snižena. Kalcij i fosfor se mogu izbalansirati putem prehrane, a ako to nije moguće potrebno je koristiti suplemente i lijekove. U nekim slučajevima je potrebno uzeti suplemente kalcija kako bi se prevenirale bolesti kostiju i vitamin D kako bi se uspostavila ravnoteža kalcija i fosfora i tijelu.

K – Kalij – u nekim je slučajevima potrebno ograničiti unos kalija. U tabeli označen kao (K).

Na – Natrij – može podići krvni tlak i povećati zadržavanje tekućine u tijelu. Natrij je glavni sastojak kuhinjske soli. U tabeli je označen kao (Na).

Preporučeno Izbjegavati
Kruh i škrob
bijeli kruh, nezaslađene cerealije, griz, tjestenina, riža, krekeri bez soli, kukuruzni kruh, kukuruzne tortilje kruh od integralne pšenice, cerealije sa dodatkom šećera, zobena kaša, slane grickalice (čips, krekeri)
Voće i sokovi
jabuka, jabučni sok, marelica (K), jagoda, malina, brusnica, kupina, borovnica, sok brusnice bez šećera, trešnja, grejpfrut, grožđe, sok grožđa, mandarina, kruška (*konzervirana), ananas, šljiva (K), lubenica.*može konzervirano voće u nezaslađenom soku avokado (K), banana (K), dinja (K), suho voće (datulja, suho grožđe) (K), svježa kruška, kivi, mango, papaja, nektarina, naranča (K) i narančin sok (K).Izbjegava se voće konzervirano u slatkom sirupu
Škrobno povrće
kukuruz, grašak, miješano povrće sa kukuruzom i grahom, krumpir (drži se potopljene u vodi da se smanji kalij) pečeni krumpir, pečene leguminoze (P), leguminoze (grah, leća, soja) (P,K), bundeva
Neškrobno povrće
šparoga, repa, kupus, cvjetača, celer, krastavac, patlidžan, smrznuta brokula, zelene mahune, salata, luk, crvena i zelena paprika, rotkvica, mahunica, tikvica artičoka, izdanci bambusa, svježa brokula, kelj pupčar, kuhani kineski kupus, blitva (K), lišće repe, poriluk, okra, repica, kiseli kupus, špinat (K), rajčica (K), umak od rajčice, sok od rajčice, povrtni sokovi
Ako je ograničen unos kalija voće, voćni sokovi i povrće moraju se unositi u količini od 4-5 serviranja dnevno (1 serviranje je 1/2 šalice)
Namirnice sa višim sadržajem bjelančevina – Meso, sirevi, jaja, mlijeko
Ova grupa hrane je ograničena, tj. treba onoliko bjelančevina koliko je dovoljno za održavanje mišićne mase.* Bjelančevine se mogu naći i u drugim namirnicama, pogotovo žitaricama. Serviranja žitarica je potrebno ograničiti na 4-7 serviranja dnevno. Bolje je upotrebljavati rafinirane proizvode kao što su bijeli kruh, tjestenina i bijela riža.
crveno krto meso, peradsko meso (piletina i puretina), riba i morska hrana, jaja, zamjena za jaja niskog sadržaja kolesterola, cottage sir (zrnati sir, umjereno zbog sadržaja soli); jedno jaje se može zamijeniti sa 30 g mesa (preporuča se korištenje jednog bjelanjka dnevno) slanina, mesne prerađevine (sušene i dimljene)(Na), kobasice, salame, sirevi (emental) (P, Na), hrenovke, iznutrice, losos
nemasno mlijeko, mlijeko bez masnoća, običan jogurt, jogurt bez dodanih šećera, puding bez šećera, sladoled bez šećera*veličina porcije je ograničena na 1/2 šalice radi sadržaja proteina, kalija i fosfora čokoladno mlijeko, vrhnje, zaslađeni jogurti, puding sa šećerom, sladoled sa šećerom
Namirnice sa višim udjelom masti
Masnoće su potrebne kako bi se osigurala kalorijska vrijednost obroka. Dozvoljeni su: ulje, mekani margarin bez trans masnoća, majoneza sa niskim sadržajem masnoće, kiselo vrhnje, dresinzi za salate bez dodatka soli.Ako je razina kolesterola visoka, treba u većoj mjeri koristiti proizvode od kanola ulja ili maslinovog ulja. životinjska masnoća, maslac, margarin sa visokim sadržajem trans masnoća, šlag
Napitci
voda, čaj i limunada sa sladilima gazirana pića (kola, pepsi) (P), pivo, voćni sokovi, razrijeđeni voćni sokovi, kupovni čajevi koji sadrže šećer, pića koja sadrže fosfornu kiselinu, pića sa dodatkom šećera
Ostalo
Ako je ograničen unos fosfora, teba se izbjegavati (P): orašasto voće , sjemenke, leguminoze, posije i žitarice sa visokim udjelom vlakana, čokolada.
Ako je ograničen unos kalija (K), treba se izbjegavati: marelica, banana, dinja, naranča, šljiva, sušeno voće, avokado, lisnato povrće (špinat, blitva) rabarbara, rajčica, leguminoze, čokolada.Pri neadekvatnoj količini kalija, bilo previsokoj ili preniskoj koncentraciji može doći do srčanih problema.
Ako je ograničen unos natrija (kuhinjske soli) treba izbjegavati: sve vrste začina koji sadrže natrij i sol, mesne prerađevine, kisele krastavce, konzervirano povrće (osim ako je konzervirano bez dodatka soli), konzerviran masline i sir. Sva procesirana hrana obično sadrži višu koncentraciju soli: koncentrati juhe, slani snekovi.Natrij može podići krvni tlak i povećati zadržavanje tekućine u tijelu.

Ovisno o stanju bolesti treba pripaziti i na unos druge hrane (smanjiti ili izbjegavati): bomboni, slatkiši, čokoladice, obični šećer, med, pite, torte, kolači, krafne, sladoled, kačap, luk, češnjak i sol, marinade, orašasto voće, pizza, slane grickalice, sojin umak.

Kako vrijeme odmiče, dijeta se može mijenjati zbog promjena koje zahvaćaju bubrege ili radi same terapije. Promjene se također moraju dogovoriti sa liječnikom, jer u protivnom, uvođenjem drugih namirnica na vlastitu inicijativu može utjecati na razinu šećera u krvi, kao i pogoršanju stanja bubrega.

Nisko-proteinska dijeta može biti deficitarna na nekim esencijalnim aminokiselinama, nijacinu, tijaminu i riboflavinu, te kalciju i željezu. Kod uznapredovale bolesti bubrega, nisko-proteinska dijeta može dovesti do malnutricije te se stoga treba provoditi pod vodstvom liječnika.

Vitaminska suplementacija je individualizirana. Ovisi o restrikcijama u prehrani i stupnju štećenja bubrega. Potreba za vitaminima A, E i K se uobičajeno podmiruje prehranom. Unos vitamina B kompleksa i vitamina C zadovoljavajući je dokle god se ne provodi dijaliza. Suplementacija kalcija se preporučuje u dozama od 1000 do 1500 mg/dnevno. Ne preporučuje se suplementacija magnezija. Željezo se uobičajeno suplementira jer većina osoba sa zatajenjem bubrega ima i ozbiljnu anemiju, količinu potrebnog željeza treba odrediti liječnik.

Izvori:
1. National Kidney Foundation, www.kidney.org
2. Medline Plus, www.nlm.nih.gov/medlineplus
3. www.ikidney.com; Peggy Harum, RD: Is a Low Protein Diet Good For the Management of Nondialyzed Chronic Renal Failure Patients?

 

Srodni članci ...

Dijabetes – bubrežna dijeta – jelovnik
views 1813
    U nastavku slijede primjeri jelovnika za bubrežnu dijetu kod dijabetesa. Jelovnik 1 Zajutrak -mlijeko nemasno, 1/3 šalice, 100g -dijabetički keks, 20g Doručak ...
Prehrana nakon Whipple-ove operacije
views 12409
    U liječenju raka gušterače i kroničnog pankreatitisa često se vrši operacija klasične pankreatodoudenektomije (Whipple) ili verzija iste sa zadržavanjem pilorusa. Klasičn...
Dijabetes
views 1190
    Dijabetes je kronično stanje koje nastaje kad gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi inzulin, ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. U tom s...
Krom
views 1655
    Krom (kemijski znak: Cr, engleski naziv: chromium) je u ljudskom metabolizmu otkriven kao dio tzv. “glukoza-tolerans faktora”, što je spoj koji je potreban za održavanje ...
Prehrana kod raka dojke
views 1476
    Hrana može pomoći u bržem opravku, a pa treba voditi računa da se prehranom unose oni nutrijenti koji su preko potrebni. Čini se da jedna vrsta hrane ili jedna vrsta supl...