Dinja

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Dinja lat. Cucumis melo spada u porodicu Cucurbitaceae, red krastavaca, a s lubenicom je u dalekom srodstvu. Zrele dinje su tamno žute do svijetlo zelene boje, vrlo slatkog ukusa sa slatkom prodornom aromom koja se širi iz ploda. Ako ste se ikada upitali da li je dinja voće ili povrće, reći ćemo vam da je povrće. Kao i sve ostalo povrće, dinja je plod jednogodišnje biljke, što je pravilo povrća. Sezona dinja traje od lipnja do kolovoza, iako se u trgovinama može naći i znatno dulje. Od dinjinih proizvoda tu su najčešće džemovi, marmelade i sok.

Podrijetlo i uzgoj

Točno podrijetlo dinje nije poznato, no smatra se da je njena domovina Indija, Afrika ili drevna Perzija. Zapisi iz grčkog i rimskog doba pokazuju da su ove civilizacije uživale u plodovima dinja. Danas se uzgaja zemljama Azije (Turska, Iran), Sjeverne Amerike i na Mediteranu, a kod nas najviše u Slavoniji i Primorju.

Nutritivna svojstva

Dinja je dosta hranjiva, a ujedno i niskokalorična zbog visokog udjela vode (oko 85-90%). Sadrži 9 % šećera, ima 34 kcal na 100 grama jestivog dijela. Sadrži veliku količinu beta-karotena te stoga može zaštititi od zračenja sunca i sunčevih opeklina, koji također štiti i oči. U studiji gdje se ispitivala povezanost između prehrane i operacije očne mrene, istraživači su pronašli da osobe koje prehranom unose dinju imaju manju vjerojatnost od ove operacije.

Bogatstvo antioksidanata u dinji – beta-karoten, vitamin C, drugi antioksidanti – pomažu organizmu u zaštiti od slobodnih radikala koji oštećuju sve stanice u tijelu. Vitamin C iz dinje ima kritičnu ulogu za zdravlje imunog sustava, stimulira bijela krvna zrnca u borbi protiv infekcije, direktno uništava bakterije i viruse, i regenerira vitamin E nakon njegove borbe sa slobodnim radikalima. Jedna šalica nasjeckane dinje sadrži dnevnu potrebu na vitaminu C.

Nadalje, dinja je dobar izvor vitamina B6 (piridoksin), folne kiseline i vitamina B3 (nijacin). Kombinacija ovih B vitamina s vlaknima iz dinje pridonosi dobrom iskorištenju ugljikohidrata. Kako ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, a vlakna iz dinje osiguravaju postupno oslobađanje šećera u krv, nakon konzumacije dinje razina šećera u krvi ostaje prilično stabilna.

Od minerala, dinja sadrži dosta kalija, kalcija, magnezija i fosfora.

Kupovina i skladištenje

Kod kupovine, važno je pronaći zrelu dinju dobre kvalitete što ponekad može biti težak zadatak jer se dinje beru još nezrele. Ovi će pokazatelji pomoći u potrazi: kada lupnete dinju i čujete šuplji zvuk, ona je prošla prvi test. Zatim treba testirati težinu: ona koja se čini najtežom za svoju veličinu bit će bolja. Dinja ne bi smjela imati oštećenja kore, ili mekana mjesta na kori. Crte na kori dinje ne bi smjele biti zelene već žute. Dio oko peteljke trebao bi biti malo uvučen, a suprotna strana lagano mekana i mirisanjem biste trebali osjetiti ugodnu aromu zrelog ploda.

Zrela dinja ima više antioksidanata: istraživanje iz Austrije pokazuje da najzrelije voće, gotovo na točci kvarenja, ima najvišu razinu antioksidanata. Ključni proces je promjena boje koja se događa u trenutku pune zrelosti plodova, slično kao što se ujesen zeleno lišće poprima žute, narančaste i crvene tonove. Znanstvenici su otkrili bezbojne produkte raspada klorofila u lišću, tzv. polarne nefluorescentne metabolite klorofila, koji sadrže 4 pirolna prstena (kao klorofil i hem). Nakon istraživanja jabuka i krušaka, polarni neflourescentni metaboliti klorofila, pronađeni su i u zrelim plodovima, u kori i mesu tik ispod kore – ovi su spojevi ekstremno jaki antioksidansi, a kada su konzumirani daju isti učinak i u našim tijelima. Vjeruje se da se ovi spojevi nalaze u svom zrelom voću, pa tako i zrelim dinjama.

Ako se dinja ostavi na sobnoj temperaturi nekoliko dana, ona će sazreti i postati sočnija. No, možete ju ostaviti samo ako je neoštećena. Tek kada sazre, može se dalje čuvati u hladnjaku. Dinja koja je razrezana, treba se zatvoriti u kontejner ili omotati u foliju jer izlučuje plin etilen koji može utjecati na okus i miris drugog voća i povrća. Američka i Kanadska agencija za hranu ne dozvoljava konzumaciju nasjeckane dinje, koja je ostavljena na sobnoj temperaturi više od 2 do 4 sata, jer je moguć rizik kontaminacije salmonelom. Kako su bakterije prisutne na kori dinje, važno je da se dinja opere prije rezanja. Jednom rezana dinja treba biti skladištena u hladnjaku cijelo vrijeme. Znanstvenici američkog USDA Agricultural Research Service pronašli su da dinja koja je porezana ispod vode poništava signale koje biljne stanice šalju u trenutku ozljeđivanja, kao što je to kod rezanja, te tako razrezana dinja treba duže vremena da se pokvari. Razina raznih tvari u razrezanoj i odmah ohlađenoj dinji minimalno se mijenja u narednih 6 dana: razina vitamina C šestog dana je 25% manja, razina karotenoida je 10-15% manja, a nema značajnijih promjena u fenolnim fitotvarima.

Prehrana

Zbog svojih sastojaka, sirova dinja postaje nezaobilazna u pravilnoj prehrani. Kao sastojak svježih voćnih salata, u glavnim obrocima ili međuobrocima, uvijek je dobrodošla kao desert ili samostalno jelo. Za osvježavajući ljetni napitak, u sok od svježe iscijeđene dinje dodaje se mineralna voda. Odličan hladni pire može se dobiti miksanjem dinje i oljuštene breskve u koji se može dodati med i limun po želji. Narezana dinja može se kombinirati s jogurtom i nasjeckanim listićima mente. Voćna salata može se servirati u polovici izdubljene dinje.

Preosjetljivost

Dinja se obično ne svrstava u alergene namirnice, no sadrži dosta oksalata i purina. U ovogodišnjem američkom izdanju „Vodiča za pesticide“ nalazi se u prvih 12 namirnica po prisustvu rezidua pesticida. Prekomjerno jedenje dinja može kod osjetljivih osoba izazvati teškoće u trbuhu, grčeve, nadimanje i proljev. Dinja u velikim količinama ne preporučuje se osobama boluju od šećerne bolesti.

Redukcijska dijeta

Dinju svakako treba uvrstiti u uži izbor namirnica koje možete sigurno koristi na dijeti za mršavljenje. U svakoj je dijeti odlično rješenje, a budući da sadrži veliku količinu vode, utažuje žeđ.

Koštice dinje

Koštice dinje se mogu koristiti u prehrani, i to osušene. One se preporučuju osobama koje boluju ud bolesti bubrega. U sjemenkama ima vode, dušičnih spojeva, fitina i masnih kiselina. U narodnoj medicini koriste se za osvježenje i psihičko smirenje, pomažu kod upale žučnih i mokraćnih puteva, probavnih smetnji te kod uboda i opekotina.

Narodni recepti s dinjom

Recept za njegu suhe kože lica: u iscijeđeni sok dinje dodaju se jednake količine mlijeka i ružine vodice; dobiveni losion služi za mazanje lice; ostavlja se na koži 20 minuta, i zatim ispire mlakom vodom.

Recept za akutne upalu žučnog mjehura: u cijeloj sezoni sazrijevanja dinja (sve dok ima dinja) treba ih jesti tri puta dnevno.

Recept za obloge kod opeklina i uboda: oblozi se rade od iscijeđenog soka dinje ili od izribane dinje; stavljaju se na bolno mjesto.

 

Srodni članci ...

Voće, općenita svojstva
views 2276
    Voće je od pamtivijeka osnovni prehrambeni artikl čovjeka. Danas ga više od pola svjetske populacije kupuje na tržnicama ili dućanima, budući da živi u nekom obliku urban...
Podjela voća
views 8655
    Citrusi ili agrumi bergamot - četrun - grejpfrut - kumkvat - limeta - limun - mandarina - naranča - naranča, gorka - pomelo - tanđelo - tanđerina Citrusi ili agrumi p...
Badem
views 1454
    Badem je naziv za malo stablo Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae. Iako smo ga uvrstili pod orašasto voće, badem je zapravo koštunica iz porodice ruža. U bliskom je sro...
Borovnica
views 987
    Borovnica je bobičasti plod nekoliko vrsta grmova roda Vaccinium, porodice Ericaceae, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerika odakle je prenesena u Europu i kod na...
Brusnica
views 735
    Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u različitim vrstama prerade. Kao nutraceutik, voćka je to koja se dokazala kao izvrsna pomoć u liječenju i prevenciji infe...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *