Države članice EU se usprotivile uzgoju GM kukuruza 1507, ali ipak prolazi!
13.02.2014. (izmjene 19.02.2014.) – Na jučerašnjoj sjednici Europskog vijeća raspravljalo se i glasovalo o sudbini genetski modificiranog kukuruza TC 1507. Većina zemalja članica, uključujući i Republiku Hrvatsku, usprotivila se ovom GM kukuruzu, kao i većina zastupnika u Europskom parlamentu (385 protiv, 201 za). Međutim, zbog nekoliko pro-GM orijentiranih država (Španjolska, UK, Finska, Estonija i Švedska su glasale za) i suzdržanosti Portugala, Njemačke, Češke i Belgije, sada će, radi nepostojanja kvalificirane većine, Europska komisija trebati donijeti odluku o sudbini ovog kontroverznog kukuruza. Po EU pravilima, ukoliko zemlje članice ne postigunu dogovor, a nije postignut, Europska Komisija automatizmom odlučuje u korist prijedloga – a to je ODOBRENJE genetski modificiranog kukuruza TC 1507.
Džave glasale protiv: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija.
Države glasale za: Estonija, Finska, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Suzdržane države: Belgija, Češka, Njemačka, Portugal.
Zanimljivo, četiri od pet država koje su glasale za (Estonija, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) uopće ili nimalo ne uzgajaju kukuruz, a suzdržanost Njemačke se pokazala ključnom i u ovom konkretnom slučaju je pridonijela tome da se odobri GM kukuruz!
GM kukuruz TC 1507, u vlasništvu tvrtke Pioneer Hi-Bred International, genetski je dvostruko modificiran kako bi bio otporan na herbicid amonijev glufosinat te kako bi proizvodio Bacillus thuringiensis (Bt) toksin Cry1F s ciljem borbe protiv kukuruznog moljca. Prema zakonima EU, za obje ove osobine mora biti napravljena procjena rizika. No, moguće odobravanje ovog kukuruza za uzgoj na teritoriju EU od samog je početka povezano s brojnim pravnim i proceduralnim nepravilnostima te brigom zbog mogućih štetnih utjecaja po okoliš.
- Prethodni članak: Ek traži odobrenje drugog GM kukuruza
EU zakon o GMO-ima zahtjeva od EU institucija da procjene promjene u poljoprivrednoj praksi do kojih će sijanje GM biljaka otpornih na herbicide dovesti. Procjena rizika za okoliš treba obuhvatiti i moguće učinke na biološku raznolikost i ne-ciljne organizme. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) već je šest puta dala pozivitno mješnjenje o ovom GM kukuruzu, ali bez procjene rizika na okoliš. Pioneer tvrdi da oni nisu dužni ispuniti ovu zakonsku obavezu, jer gen za otpornost na herbicid služi samo kao marker koji GM tvrtke koriste tijekom procesa genetske modifikacije. Međutim, to ne mijenja činjenicu da je GM kukuruz 1507 biljka otporna na herbicide te da će se kao takva koristiti u poljima. U svojoj izvornoj prijavi, Pioneer jasno navodi da je otpornost GM kukuruza na glufosinat namijenjena upravljanju korovima te opisuje koncentracije herbicida koje se mogu koristiti na terenu, kao i ostatke herbicida u biljkama.
Kod proizvodnje Bt toksina uočeni su jasni problemi. EFSA navodi da Cry1F toksin koji izlučuje kukuruz 1507 predstavlja rizik za barem neke vrste dnevnih i noćnih leptira te priznaje da postoji nedostatak podataka o kojim se točno vrstama radi i gdje se one nalaze u poljoprivrednom krajoliku. EFSA također navodi da je insekticid koji proizvodi 1507 oko 350 puta snažniji od insekticida koji proizvodi Monsantov MON810 kukuruz, jedini genetski modificirani usjev koji se komercijalno uzgaja u EU. Osim toga, ne postoje terenske studije o utjecaju kontinuirane prisutnosti tog insekticida na druge oprašivače, poput divljih pčela ili pčela medarica, kao ni na organizme u tlu i vodene organizme.
Ukoliko Europska komisija odobri uzgoj ovog visoko toksičnog kukuruza, ona time riskira tužbu nacionalnih vlada zbog nepridržavanja zakona Europske unije, kao što je to demonstrirala nedavna sudska presuda kojom je poništeno odobrenje Amflora GM krumpira.
U čitavoj je priči interesantano i vrijeme odlučivanja o ovom pitanju s obzirom na pregovore o transatlantskom trgovinskom sporazumu (poznat kao Transatlantic Trade and Investment Partnership – TTIP) između EU i SAD-a, koji su trnutno u tijeku. Moćne multinacionalne kompanije, uključujući i agrobiznis, trenutno lobiraju za sporazum koji bi doveo do slabijih sigurnosnih mjera, posebno po pitanju hrane i GM usjeva. U tom kontekstu, odluka o odobravanju GM kukuruza 1507 predstavljati će i prvi test Europske komisije iz kojeg će se jasno vidjeti hoće li se ona u ovim pregovorima zauzeti za europske građane i okoliš ili će popustiti korporativnim pritiscima.
Genetičko modificiranje usjeva temelji se na pojednostavljenom shvaćanju bioloških sustava, te u tom smislu predstavlja zastarjelu tehnologiju. Nema potrebe riskirati s nedovoljno ispitanim GM usjevima kada su nam dostupni sigurniji i održiviji načini poljoprivredne proizvodnje, koji po prinosima ne zaostaju za GM tehnologijom.
Preuzeto i prilagođeno sa: zelena-akcija.hr