Dva pitanja o vodi
Pitanje
Da bi preživjeli, naše tijelo treba određenu količinu vode svakoga dana. Recimo da dnevno trebamo 10 čaša tekućine (prosječna količina). Što će se desiti ako pijemo 9 čaša tekućine u dugom vremenskom periodu, a sva je naša hrana savršeno suha?
A. Ništa. Svakoga dana će naše tijelo sintetizirati jednu šalicu vode iz ugljikohidrata koje uzimamo prehranom, tj. vodik i kisik koji nastaju razgradnjom ugljikohidrata ponovo će se spojiti i dati vodu.
B. U razdoblju od 30 do 60 dana nastupiti će smrt, a što će ovisiti o našoj težini, klimatskim uvjetima i razini fizičke aktivnosti.
C. Ništa. Izgubiti ćemo na težini. Naše tijelo će ekstrahirati potrebnu količinu vode iz zalihe tjelesne masnoće, tako da će se tjelesna masa (težina) smanjiti za 10% . Tada će, budući da smo 10% lakši, i potreba za tekućinom biti smanjena, a iznositi će 9 šalica dnevno – što je točno onoliko koliko i uzimamo.
Rješenje
Točno rješenje je pod A – Ništa! Istina je da se u tijelu sintetizira manja količina vode, tzv. metabolička voda, iz ugljikohidrata, proteina i masti koji se uzimaju prehranom.
Pitanje
Koje su tvrdnje točne?
A. Voda je jedini sastojak hrane i pića za čiju probavu nije potreban nikakav probavni proces, tj. naš probavni sustav direktno iskorištava vodu.
B. Voda je sastavni dio voća i povrća – oko 50% mase voća i povrća čini voda.
C. Voda se može konzumirati u neograničenim količinama jer neće doći do nikakvih zdravstvenih posljedica. D. Osim u slučaju da smo bolesni ili stariji od 65 godina, osjet žeđi će biti najbolji pokazatelj potrebe za tekućinom.
Rješenje
Niti jedna tvrdnja nije točna! Objašnjenja.
Pod A. Točno je da za iskorištenje vode iz hrane i pića ne treba niti jedan poseban probavni proces. Ali ona nije jedina tvar koja se direktno iskorištava, tu još možemo uključiti alkohol, natrij, i u vodi topive vitamine (B6, B12, vitamin C i dr.). Sa druge strane, proteini se razgrađuju korištenjem probavnih enzima do svojih građevnih blokova – aminokiselina, koje se samo u tom obliku apsorbiraju u krvotok.
Pod B. Većina voća i povrća, uz neke iznimke, sadrži čak oko 90% vode.
Pod C. Konzumiranje velike količine vode (tekućine) u vrlo kratkom vremenu može imati negativne zdravstvene posljedice. Događa se da voda razrjeđuje elektrolite u tijelu, te nastaju mučnina, umor, glavobolja, grčevi u mišićima i slabost, pad krvnog tlaka, a u vrlo ekstremnim slučajevima povraćanje, gubitak svijesti i smrt. Prosječna odrasla osoba ne bi smjela piti više od 5 čaša čiste vode na sat, ili oko 24 litre u toku jednog dana. Ako je potreba za rehidracijom stvarno na tako velikoj razini, bolje je upotrijebiti sportske napitke koji sadrže i elektrolite.
Pod D. Jedan od učinaka dehidracije je, ironično, izostanak osjećaja žeđi. Dnevna potreba odrasle osobe za tekućinom iznosi od 1,5 do 2 litre. Posebno treba paziti na nadoknadu izgubljene tekućine u toku i nakon vježbanja, što je najbolje provjeriti vaganjem ili promatranjem boje urina (koji je tamnije boje kod dehidracije).
