Fitokemikalije – definicija

Fitokemikalije ili fitotvari, odnosno fitonutrijenti ili fitohranjiva, su skupina biološki aktivnih nehranjivih tvari iz bilja. Imaju funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam, djelujući u smislu zaštite od bolesti ili preventive. Primjerice, mogu djelovati na imunitet imunomodulatorno, adaptogeno na endokrini sustav, zaštitno koštani sustav, antimutageno i antikarcinogeno na staničnom nivou itd. Područja na kojima se trenutno intenzivno istražuje njihovo djelovanje su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, bolesti kostiju, zdravlje probavnog trakta i endokrinog sustava, imunitet i kronične degenerativne bolesti.

Dosad je identificirano preko tisuću različitih fitokemikalija u stotinama različitih biljaka i njihovih plodova. Istraživanja biljnog svijeta definitivno nisu konačna, pa se broj ovih spojeva može samo povećavati. Biljke ove spojeve proizvode prije svega za svoju korist, a u fiziologiji bilja su to produkti sekundarnog metabolizma, koje biljka ne treba za primarne potrebe rasta i reprodukcije. Biljke ih koriste da bi se zaštitile ili obranile od bolesti, mirkoorganizama ili okolišnih uvjeta. Suvremena istraživanja usmjerena su na to da identificiraju i objasne moguće koristi tih istih spojeva na ljudsko zdravlje, a koja su odavno poznata u tradicionalnoj medicini i travarstvu. Neke od dobro poznatih fitokemikalija su resveratrol iz grožđa odnosno vina, likopen iz rajčice, izoflavoni iz soje, flavonoidi iz voća. Iako nisu esencijalne tvari za funkcioniranje ljudskog organizma, one mu pomažu štiteći ga, u borbi i prevenciji protiv bolesti, balansirajući ili stimulirajući tjelesne funkcije. Takva pozitivna djelovanja u sve većem broju se povezuju sa smanjivanje rizika od kroničnih bolesti poput karcinoma, osteoporoze ili srčanožilnih oboljenja, primjerice.

Djelovanje fitokemikalija

Među velikim brojem različitih fitokemikalija, više je različitih načina djelovanja. Neke fitokemikalije imaju samo jednu značajku, a druge imaju više mehanizama korisnog djelovanja. Evo nekih korisnih djelovanja:

Antioksidansi – većina fitokemikalija ujedno daje jače ili slabije antioksidativnu aktivnost čime pruža zaštitu našim stanicama od oksidativne štete koju mogu uzrokovati slobodni radikali. Time se smanjuje rizik od kroničnih bolesti i razvoja nekih vrsta karcinoma. Evo nekih najistaknutijih skupina fitokemikalija prema antioksidativnom djelovanju: alil sulfidi (luk), karotenoidi (voće, povrće), flavonoidi (voće, osobito bobičasto, povrće), polifenoli (zeleni čaj, grožđe).

Djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje – izoflavoni soje ponašaju se kao fitoestrogeni, jer zahvaljujući svojoj građi, koja je slična ljudskom estrogenu, mogu vezanjem na hormonske receptore stabilizirati razine hormona, i time pomoći kod PMS-a ili osteoporoze, te drugim stanjima neravnoteže hormona. Druge fitokemikalije imaju, primjerice, adaptogeno djelovanje, djelujući na endokrini sustav normaliziraju organizam prema homeostazi, i povećavaju otpornost u stanjima fizičkog ili psihičkog stresa. Ginsenoidi su adaptogeni u ginsengu, biljci poznatoj još u drevnoj kineskoj medicini.

Regulacija i stimulacija enzima – indoli, koji su česti u porodici kupusnjača, stimuliraju enzime koji smanjuju učinkovitost estrogena i tako mogu smanjiti rizik od raka dojke. Druge fitokemikalije koje mogu interferirati s enzimima su inhibitori proteaza koji se nalaze u mahunarkama, terpeni u citrusima, resveratrol u grožđu interferira sa sirtuinskim enzimima.

Interferencija s DNA replikacijom – saponini koji se nalaze u grahu mogu interferirati kod replikacije stanične DNA, i time prevenirati multiplikaciju karcinogenih stanica. Kapsaicin odgovoran za ljutinu papričica, štiti DNA od karcinogenih tvari. Resveratrol djelovanjem na SIRT enzime čije je djelovanje vezano na proteine histone u građi DNA, također utiče na dugovječnost i zdravlje DNA.

Antibakterijsko djelovanje – alicin je fitokemikalija iz češnjaka koja mu daje loš miris, ali i antibakterijska i antivirusna svojstva, eterična ulja sadržana u češnjaku pojačavaju antiseptičko djelovanje.

Fizikalno djelovanje – neke fitokemikalije se fizički vežu na stanične zidove i tako sprečavaju vezanje patogenih mikroorganizama, i tako pomažu kod infekcije. Proantocijanidini koji se nalaze u brusnici imaju takvo djelovanje. Konzumiranje brusnice tako smanjuje rizik od infekcija mokraćnog trakta, ali i poboljšava zdravlje usne šupljine.

Termogeno djelovanje – EPGK iz zelenog čaja, među ostalim fitokemikalijama, potiče proizvodnju energije odnosno topline stimulacijom hipotalamusa i djelovanjem na raspoloživost masnih kiselina. Posljedica je poboljšano iskorištavanje masti za energiju i bolja potrošnja energije što je koristan učinak kod mršavljenja. Termogeni učinak pokazuju i fitokemikalije iz đumbira, cimeta, ginkga, feferona, naranče i dr.

Regulacija krvnog tlaka putem vazodilatacije – pomaže kod regulacije krvnog tlaka. Primjerice flavonoli iz tamne čokolade stimuliraju proizvodnju dušičnog oksida u vaskularnom endotelu, što dovodi do opuštanja glatkih mišića i vazodilatacije. Podijela fitokemikalija

Fitokemikalije imaju različit kemijski sastav, a ugrubo ih možemo svrstati u skupine:

POLIFENOLI
antocijani, antoklorini (halkoni, auroni), benzofurani, kromoni, kumarini, manji flavonoidi (flavanoni i dihidroflavonoli), flavoni i flavanoli, izoflavonoidi, lignani, fenoli i fenolne kiseline, fenolni ketoni, fenilpropanoidi, kinonoidi (benzokinon, naftokinon, antrakinoni), stilbenoidi (resveratrol), tanini, ksantoni, katehini, galati

TERPENOIDI
monoterpenoidi (hlapivi sastojci esencijalnih ulja), iridoidi (gorki laktoni), seskviterpenoidi (eterična ulja), seskviterpenski laktoni, diterpenoidi (smole i giberelini), triterpenski saponoidi (hemolitički glikozidi), steroidni saponini (hemolitički glikozidi), kardenolidi i bufadienolidi (srčani toksini), fitosteroli, kukurbitacini (gorke tvari), nortriterpenoidi (limonoidi i kvasinoidi), ostali triterpenoidi (lupani, hapani, ursani..), karotenoidi, limonoidi

ALKALOIDI, GLIKOZIDI I DRUGE DUŠIKOVE TVARI
amarilidaceae, betalain, diterpenoidi, indol, izotiocijanati, izokinolin, seskviterpenski peptidi, pirolidin i piperidin, pirolizidin, kinolin, kinolizidin, tropan, neproteinske aminokiseline, dimetil i trimetil amin, cijanogeni glikozidi, purini i pirimidini (kofein), glukozinolati (kupusnjače)

ORGANSKE KISELINE, ORGANOSUMPORNE TVARI I DRUGI SPOJEVI
katehini, kurkumin, dialil sulfid, disulfidi, trisulfidi, ditioltioni, elagična kiselina, glukarati, izotiocijanati, alfa-linolenska kiselina, konjugirana linolna kiselina, ftalidi, poliacetileni, fitati (IP6), saponini

Kako prepoznati hranu bogatu fitokemikalijama

Fitokemikalije su prisutne u svakoj hrani koja sadrži voće i povrće, najbolje u svježem obliku. Što je hrana više industrijski procesirana, to je manji udio fitokemikalija. Kada se hrana rafinira do kraja, tada u njoj ne ostaje ništa fitokemikalija, poput bijelog šećera, alkoholnog octa ili žestokih alkoholnih pića. Dobro je istaknuti namirnice koje su bogatije fitokemikalijama – cjelovite žitarice, povrće, mahunarke voće, začini. Najjednostavniji način da se osigura prisustvo ovih po zdravlje korisnih spojeva je imati pravilo raznolikosti u prehrani, i svakodnevno osigurati 5 do 10 obroka voća i povrća. Na taj način se osigurava unos ostalih hranjiva važnih za funkcioniranje organizma (vitamini, minerali, vlakna, esencijalne masnoće) i tada fitokemikalije mogu svoja korisna svojstva predati organizmu na najbolji način. Evo nasumične liste fitokemikalijama bogate hrane:

Voće – borovnice, grožđe, brusnica, jabuka, kupina, trešnja

Povrće – brokula, cvjetača, mrkva, češnjak, artičoka, šparoga

Budućnost fitokemikalja

Vjerojatno nećemo tako skoro čitati na etiketi da je neki proizvod “bogat fitoestrogenima”, jer takvu etiketu možemo staviti praktički na sve voće i povrće. Ipak, bioinžinjerstvo i nutricionizam sve više polažu na funkcionalnu hranu, tako da ćemo na policama viđati sve više funkcionalnih proizvoda koji sadrže dodane fitokemikalijama bogate namirnice. Također postoji trend razvoja namirnica koje sadrže povećane količine određenih fitokemikalija. Naposljetku, sigurna je jedna stvar. Fitokemikalije su izašle iz laboratorija i enciklopedija a sve više zauzimaju mjesto na naslovnicama i preporukama nutricionista. U istraživanju zdravlja zauzimaju zapaženo mjesto, jer je čovjek na njihovo djelovanje navikao kroz tisuće godina konzumacije, a njihovi korisni učinci po zdravlje sve više dolaze u predmet interesa znanstvenika.

Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist