Glifosat uzrokuje bolest jetre te djeluje kao endokrini disruptor

Print Friendly, PDF & Email

 

 

27.01.2017. – Dvije nove studije počinju rasvjetljivati negativno djelovanje glifosata iz okoliša na zdravlje ljudi.

Prva studija iz Nature-ovog Scientific Reports-a analizirala je metabolom i proteom jetre štakora te je dokazala patološke promjene izazvane reziduom Roundup herbicida. Analiza molekularnih profila dala je jasna obilježja ne-alkoholne masne bolesti jetre i njene progresije do ne-alkoholnog steatohepatitisa. [1]

Bez obzira na to što je provedena na štakorima, studija ima vrlo važne implikacije za ljude. Treba znati da se ove životinje uobičajeno koriste u toksikološkim studijama i testovima karcinogeneze te se rezultati ekstrapoliraju na ljude, a koristi ih i kemijska industrija kod dobivanja odobrenja za stavljanje kemikalija na tržište.

Glifosat (sastojak gore navedenog preparata) je najkorišteniji herbicid na svijetu s velikim trendom porasta u posljednjih deset godina. Stoga ne začuđuje da se rezidue glifosata pojavljuju sve češće u hrani i vodi za piće. U Europskoj Uniji pronađen je u više navrata u urinu stanovnika svih zemalja članica, nađen je čak i u urinu svih 48 testiranih europarlamentaraca u travnju 2016. godine. [2] Zaklada Heinrich Böll (Heinrich Böll Foundation) provela je do sada najveće istraživanje rezidua herbicida glifosata u ljudskome tijelu, u kojoj je pokazano da 99,65% od ukupno 2009 ispitanika u Njemačkoj izlučuje navedenu sintetsku tvar, a 75% ispitanika imalo je 5 puta veću količinu glifosata u urinu no što je to dozvoljeno u pitkoj vodi! [3]

Negativan utjecaj glifosata na jetru opisan je 1980-tih godina, uključujući i sposobnost poremećaja oksidativne fosforilacije u mitohondriju – biokemijskog puta za dobivanje energije koji je osnova funkcioniranja stanice. Farmske životinje koje u urinu izlučuju glifosat imaju jaki oksidativni stres jetre i bubrega, te su deficitarne na elementima u tragovima. [1]

Komercijalni herbicidi sastavljeni su od aktivne tvari s dodatcima, takozvanim adjuvantima koji u ovom slučaju stabiliziraju glifosat i omogućuju njegovo prodiranje u biljke. Čini se da neki ajduvanti pojačavaju toksičnost ili su i sami toksični. Do sada nije bilo dugotrajnih studija komercijalnih preparata na bazi glifosata, osim Seralinijeve studije (ponovno objavljena 2014. godine [4]) koja je pokazala pojavu anatomskih patologija, te promjenu biokemijskih parametra u urinu i krvi koji su ukazivali na oštećenu funkcionalnost jetre i bubrega štakora. [1]

Proteomske i metabolomske studije vrlo su osjetljive na toksične kemikalije kao što su herbicidi budući da oni inhibiraju ili mijenjaju enzimsku aktivnost. Ovakve vrste istraživanja su već korištene za otkrivanje ne-ciljnog učinka opasnih pesticida kao što su parakvat, atrazin i organofosfati na sisavcima.

Vratimo se na studiju: štakori su dobivali Roundup kroz vodu za piće u dozi od 50 ng/lit glifosata, te je prosječni unos Roundupa iznosio 4 ng/kg tjelesne težine dnevno [1], što je daleko ispod prihvatljivog dnevnog unosa (ADI) glifosata za čovjeka koji je u EU postavljen na 0,5 mg/kg [5].

Studija je pokazala razvoj ne-alkoholnog steatohepatitisa, bolesti u kojoj se mogu razlučiti dva odvojena procesa: prvi je metabolička disrupcija, gdje se nagomilavaju masne kiseline i lipotoksični intermedijari te povisuje kolesterol, a drugi je oksidativni stres gdje nastaje peroksidacija lipida, oštećenje mitohondrija, te konačno upala i fibroza jetre. [1]

Stručnjaci upozoravaju da će ne-alkoholna masna bolest jetre postati sljedeća velika epidemija. U današnje vrijeme oko 20-30% američke populacije nosi višak masti u jetri, što je povezano s rapidnim povećanjem incidencije dijabetesa, obeziteta i metaboličkog sindroma. Uzroci bolesti su prekomjerni unos kalorija, procesirana hrana, jednostavni ugljikohidrati, zasićene masnoće i sedentarnost – no kako mnoge osobe kod kojih se razvije bolest nemaju niti jedan faktor rizika, mogući su i drugi uzroci kao što su okolišni zagađivači koji dolaze putem hrane. Nedavno su neki endokrini disruptori povezani s nastankom metaboličkom sindroma, te je skovan novi termin “obezogeni” koji se odnosi na kemikalije iz okoliša koje promoviraju stvaranje masnih stanica i pohranjivanje masti. [1]

Druga studija bavila se pitanjem da li herbicid na bazi glifosata može poremetiti os hipotalamus-hipofiza-štitnjača, odnosno ispitano je djelovanje na ove endokrine žlijezde. Studija je provedena na štakorima u perinatalnom periodu korištenjem herbicida Roundup Transorb-a. [6] Ispitani su uzorci krvi i tkiva hipotalamusa, hipofize, srca i jetre, te napravljene metabolomske i mRNA analize.

Rezultati su pokazali da je došlo do smanjenja koncentracije tireotropina (TSH) kojeg izlučuje hipofiza. TSH djeluje na štitnjaču tako da regulira njen rad te ona tada stvara i izlučuje svoje hormone. Također je ustanovljeno da je došlo do smanjenja ekspresije nekih gena hipotalamusa, povećanja ekspresije drugih u hipofizi, te povećanja ekspresije mRNA u jetri. Vrlo suptilne promjene na ovom nivou – koncentracija ovih hormona u krvi izražava se u mikrogramima – mogu značajno poremetiti cjelokupni metabolizam. Znanstvenici su već vidjeli ovakve promjene, a to je u bolesnih hipotireoznih štakora!

Stoga je jedini logični zaključak da u ljudskim populacijama koje su izložene pesticidima na bazi glifosata svakako treba razmatrati ovaj poremećaj regulativne osi hipotalamus – hipofiza – štitnjača i bolesti koje iz toga proizlaze.

Činjenica je da se 2014. godine apliciralo 747 milijuna tona glifosata na globalnoj razini. Kada bismo tu količinu ravnomjerno rasprostranili na sva polja na svijetu bilo bi pošpricano 0,53 kg glifosata po hektaru. [7]

Za razmišljanje…

Pitanja koje valja postaviti su mnoga. Koliko će vremena trebati da na površinu isplivaju opasnosti glifosata? Sjetite se da je produžena ruka Svjetske Zdravstvene Organizacije, IARC, prošle godine klasificirala glifosat kao mogućeg karcinogena. I dalje, s tolikom potrošnjom glifosata na našim poljima s hranom, tko danas NIJE izložen glifosatu? Zašto vlasti i regulatorne agencije šute?

Izvori:

[1] Mesange R. i sur. Multiomics reveal non-alcoholic fatty liver disease in rats following chronic exposure to an ultra-low dose of Roundup herbicide. Sci. Rep. 7, 39358.
[2] Members of EU parliament excrete glyphosate with their urines. Izvješće iz laboratorija BioCheck-Holzhausen, Leipzig, Njemačka, travaj 2016.
[3] Overwhelming majority of Germans contaminated by glyphosate. GM Watch, 08.03.2016.

[4] Séralini, GE i sur. Republished study: long-term toxicity of a Roundup herbicide and a Roundup-tolerant genetically modified maize”. Environmental Sciences Europe. 26 (1): 14.
[5] EFSA (European Food Safety Authority), 2015. Conclusion on the peer review of the pesticide risk assessment.
[6] de Souza JS i sur. Perinatal exposure to glyphosate-based herbicide alters the thyrotropic axis and causes thyroid hormone homeostasis imbalance in male rats. Toxicology, vol 377, 15.02.2017., str 25-37.
[7] Charles M. Benbrook: Trends in glyphosate herbicide use in the United States and globally. Environ Sci Eur (2016) 28:3.

 

Srodni članci ...

Glifosat u nama
views 2508
    07.11.2013. - Sistemični ne selektivni herbicid širokoga spektra – glifosat – sintetizirao je 1970. godine Monsantov kemičar John E. Franz. Kompanija ga je komercijalizir...
Nijemci naveliko kontaminirani biljnim otrovom glifosatom
views 2224
    16.03.2016. - Tri četvrtine njemačke populacije izlučuje glifosat u urinu u količinama koje su veće od maksimalno dozvoljene količine u vodi za piće koja iznosi 1 ppb (0,...
Ponovno objavljena francuska studija o toksičnom učinku GMO-a
views 734
    01.07.2014. - Francuska studija o dugotrajnom toksikološkom učinku herbicida Roundup i GMO kukuruza ponovo je objavljena, ovoga puta u znanstvenom časopisu Environmental ...
Glifosat opet dokazan u životinjama i čovjeku
views 1128
    22.04.2014. - Studija objavljena u znanstvenom časopisu okolišne i analitičke toksikologije (Journal of Environmental & Analitical Toxicology) u siječnju 2014. godine...
Prihvatljivi dnevni unos za glifosat
views 493
    12.01.2017. - Prihvatljivi dnevni unos (engl. Acceptable Daily Intake, ADI) definira količinu kemikalije (aditiva, rezidue pesticida) koji je se nalazi u hrani i može se ...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *