Jod

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Glavna funkcija joda (kemijski znak: I, engleski naziv: iodine) u organizmu odnosi se na sintezu tiroidnog hormona, proizvoda žlijezde štitnjače. Više od 60% zaliha joda u organizmu nalazi se pohranjeno u štitnjači, žlijezdi koja je ključni regulator metabolizma. Ostatak se nalazi u krvi, mišićima te kod žena u jajnicima. Tiroidni hormon također je među glavnim regulatorima rasta i razvoja, pa je jod neophodno osigurati u djetinjstvu. Iako mu je broj funkcija mali, i iako se potrebna dnevna količina mjeri u mikrogramima on je silno bitan mikro element jer rad štitnjače i time regulacija čitavog metabolizma ovisan je o statusu joda. To se naročito odnosi na žensku populaciju koja je podložnija problemima štitnjače.

Promet i ravnoteža joda u organizmu

Apsorppcija joda odvija se u tankome crijevu iz hrane, ali se jod također može apsorbirati putem kože, transdermalno. Tako je neželjeni unos joda moguć u industrijskim ili zagađenim uvjetima gdje postoje isparavanja joda. Određena sredstva za čišćenje ili kemijske tvari također sadrže jod, primjerice u isparenjima koja nastaju od sagaranja fosilnih goriva ili od automobila. Tako je danas izloženost isparenjima joda najveća upravo od automobilskog ispuha. Ukoliko se za sterilizaciju posuda koje sadrže prehrambene namirnice koriste proizvoidi s jodom, a osobito je mlijeko podložno upijanju joda, također se mogu koncentrirati neželjene količine joda u hrani.

Deficit joda

Početkom 20 stoljeća evidentiran je deficit joda u određenim izoliranim krajevima gdje je tlo deficitarno na jodu, regionalno učestalijom pojavom gušavosti (npr. u Alpama). Paradoksalno, iako morski plodovi i riba općenito imaju dobar sadržaj joda, kod nas se na nekim područjim u Dalmaciji i Istri također pojavljuje gušavost učestalije. Problem je riješen fortificiranjem kuhinjske soli jodom. Sol je raširen, svakodnevan dodatak hrani u svim kulturama. Time je deficit joda u ishrani opće populacije apsolviran jer se izolirani krajevi razvojem modernog doba više nemaju problem dobave soli.

Znaci deficita joda uključuju poremećaj rada štitnjače poznat kao hipotireoza (slab rad ove žlijezde, usporen metabolizam, zamaranje), osjećaj letargičnosti i debljanje. Kada se razvije, ovo stanje je poznato kao gušavost. Na vratu se vidno poveća štitna žlijezda, koja povećava tkivo u nastojanju da uhvati jod iz krvotoka. Međutim, osim fizikalnim deficitom joda u hrani, gušavost se može razviti i usljed velike količine goitrogena u hrani. Oni smanjuju biodobavljivost joda ili ometaju njegov unos u organizam, pa je unatoč možda dobroj količini joda u hrani, on usljed neunosa deficitaran. Oni su prisutni samo u sirovoj hrani, jer ih termička obrada inaktivira. Goitrogenima bogate namirnice su kupus, kikiriki, uljana repica, soja.

Osobito je opasan deficit joda u trudnoći, gdje posljedice deficita joda mogu biti opasne po fetus i majku, i pojave kretenizma novorođenčeta, mentalne retardacije i patuljastog rasta. Deficit joda lako se može detektirati i pratiti putem aktivnosti hormona štitnjače.

Toksičnost i maksimalne doze

Koliko je deficit joda opasan po rad štitnjače, tako i kronično visok unos joda može narušiti njen rad i oštetiti je. Posljedica je opet razvoj gušavosti i hipotireoze radi povratne inhibicije sinteze tiroidnog hormona. Graveova bolest razvija se kao odgovor na prekomjernu aktivnost štitnjače i nije stanje koje je povezano s toksičnošću joda.

Nove prehrambene preporuke USDA (Američkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile RDA vrijednosti kao preporučeni unos joda, donose za svaki nutrijent gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels). Za jod je to 1,1 mg dnevno za odrasle osobe.

       DRI                                                 UL

Jod_DRI  Jod_UL

 

Izvori u hrani

Premda većina vrsta hrane ne sadrži jod, primjena jodirane soli danas osigurava dovoljan unos joda za fiziološke potrebe organizma. Jedna čajna žlica kuhinjske soli dnevno tako osigurava prehrambenu potrebu na jodu. Ostali prehrambeni izvori su voda, morska hrana (školjke, škampi, srdele, morska riba, alge), te mliječni proizvodi (usljed primjene joda i unosa rezidua od dezinfekcijskog sredstva). Jod u voću i povrću direktno ovisi o sastavu tla na kojem je raslo. Od suplemenata joda ističu se proizvodi na bazi algi, poput spiruline, kelpa, klamat algi i dr.

 

Serviranje mcg
kuhinjska sol, jodirana, 1 čajna žlica 400
bakalar, 100 g 100-140
jaje, srednje veličine 12-26
sir kravlji, malomasni, 2% mm, ½ šalice 26-71
škampi, 100g 21-37
mljevena govedina, kuhana, 100 g 8
sir tipa čedar, 33 g 5-23

 

Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist

 

Srodni članci ...

27. siječanj
views 988
    1970. - James M. Schlatter iz kompanije G. D. Searle & Co. dobio je patent za "Peptidnu Zaslađujuću Tvar" (U.S. No. 3,492,131), koja će kasnije dovesti do komercijali...
Selen
views 1654
    Otkriven je kao esencijalni element tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća, i to kao bitan dio antioksidativnih zaštitnih sustava organizma. Selen (kemijski simbol: Se)...
Oligominerali
views 1451
    U oligominerale se svrstavaju silicij, germanij, vanadij i bor. Bor Bor (kemijski simbol: B) je mineral koji se u malim količinama nalazi u kostima, i zahtjevi za p...
Molibden
views 1955
    Molibden (kemijski znak: Mo) je oligoelement čija je fiziološka funkcija da kao kofaktor sudjeluje u metabolizmu, osobito kod mehanizama detoksifikacije i čišćenja organi...
Magnezij
views 1766
    Četiri glavne uloge magnezija (kemijski znak: Mg) su kontrakcija mišića, energetski metabolizam, prijenos živčanih signala i mineralizacija kosti. U metabolizmu je on neo...