Kako se hranimo

Print Friendly, PDF & Email

 

15.08.2005. – GFK Centar za istraživanja tržišta, objavio je u kolovozu 2005. godine rezultate ankete u kojoj je ispitano kako se ljudi kod nas hrane. Osobna anketa u kućanstvu provedena je na reprezentativnom uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina.

Koliko obroka dnevno? – Preko 70% građana konzumira 3-5 obroka dnevno. Polovica ispitanika hrani se puta dnevno, a nekih 15% ispitanika konzumira i 5 obroka na dan. Svaki četvrti ispitanik konzumira 2 obroka dnevno radnim danom.

Ah taj doručak! – 37% građana starijih od 15 godina nema naviku konzumiranja doručka, dok oko 14% osoba uopće ne doručkuje.

Ručak i večera – 87% ispitanika ima svaki dan topli ručak, a toplu večeru svaki dan konzumira 33% ispitanika.

Nema tice do prasice… – Od proteinskih izvora najčešće su nam na stolu piletina i svinjetina. Poražavajuće, tek 16% građana jede ribu barem jednom ili više puta tjedno.

Masnoće – U pripremi hrane čak 42% ispitanika troši životinjske masnoće. Maslinovo ulje je najzastupljenija masnoća u pripremi hrane tek kod 9% ispitanika.

Kavopije – Kava se pije svaki dan 4-6 puta tjedno (kod 84% ispitanika).

Mlijeko – Gotovo svaki deseti ispitanik nikad ne pije mlijeko (pretpostavljamo kravlje, jer drugo nije navedeno).

Vino, pivo i žestoka pića – 37% ispitanika konzumira vino jednom ili više puta tjedno, 32% ispitanika pije pivo unutar tjedna, 15% ispitanika pije žestoka pića unutar tjedna.

GMO – Gotovo dvije trećine ispitanika smatra da je genetski modificirana hrana štetna.

Što nam je najvažnije kod hrane? – 46% ispitanika smatra da je najvažnije da je hrana ukusna/slasna i zdrava.

Moglo bi se reći da imamo još mnogo toga naučiti o prehrani, ili da o prehrani baš i ne vodimo previše računa, jer podaci iz ove ankete zvuče gotovo poražavajuće po naše zdravlje. Radnim danom je svakako najteže organizirati prehranu, gdje svaki četvrti ispitanik uskraćuje sebi hranu i radi na prazan želudac. Poznato je da preskakanje obroka ima negativan utjecaj na radnu sposobnost. Ljubitelji piletine i (nadamo se, nemasne) svinjetine još bi mogli dobro proći, da nemamo podataka o konzumaciji životinjskih masnoća. Nevjerojatno visok postotak ispitanika preferira životinjske masnoće (42%), čija je reputacija daleko od pozitivne. Ovdje treba još jedanput napomenuti da unos zasićenih masnoća, koje su zastupljene u masnoćama životinjskog podrijetla (a i u crvenom mesu i mliječnim proizvodima), povisuje razinu kolesterola u krvi. Visoka razina kolesterola asocirana je s povišenim rizikom od koronarne bolesti srca. Već su kontrolirane studije 1960-tih godina, u kojima su sudionici konzumirali točno određenu hranu, pokazale da zasićene masnoće podižu razinu kolesterola. Upotreba maslinovog ulja, koje u najvećoj količini koristi tek 9% ispitanika, i ribe koju barem jednom tjedno konzumira tek 16% građana, ne govori u prilog tome da se stanovnici naše (polu)mediteranske zemlje hrane mediteranski. Umjesto životinjskih masnoća, trebalo bi se više koristi biljnim uljima, koji svakako bolje djeluju na organizam. Volimo piti kavu, vino i pivo, iako nije navedeno u kojoj količini, ali nadajmo se – umjereno. Iako povremeno pijenje umjerenih količina alkoholnih pića (osobito crvenog vina) može imati i povoljne učinke na zdravlje, muškarci ne bi smjeli prekoračiti dnevnu granicu od 2 pića, a žene 1 pića (jedno piće definirano je kao 10 grama čistog alkohola, a toliko količinu otprilike sadrži 0,125 litre vina, odnosno 0,25 litre piva ili 0,03 litre žestokog pića). GMO hrana nije dobrodošla, a kada jedemo najvažnije nam je da je obrok ukusan i “zdrav” – ma što god to značilo.

Izvor:
GFK Centar za istraživanja tržišta, gfk.hr