Kalcij

Print Friendly, PDF & Email

 

 

U organizmu odrasla čovjeka nalazi se oko 1,2 kilograma kalcija, od čega se dominantni dio nalazi u kostima, i to čak 99%, a u mekim tkivima i tjelesnim tekućinama preostalih 1%. Kalcij (kemijski znak: Ca, engleski naziv: calcium) je u ljudskom organizmu ima dvojaku funkciju, funkcionalnu i strukturnu. On je prvi konstitutivni mineralni element u našemu tijelu, bivajući ključnim mineralom u koštanoj masi, u obliku kalcij apatita. Potom, on je također raspostranjen u tjelesnim tekućinama i mekim tkivima, gdje je uključen u neuromuskularnu, enzimatsku, hormonalnu i ostale metaboličke aktivnosti. Naše kosti su skladište minerala, kalcija. Iako su dovoljno čvrste da nose našu težinu, čak i kod pretilosti, nisu monolitne i nipošto nisu pasivne. U kasnijem pregledu bolesti u ovom tekstu vidljivo je da je stanje kalcija i gustoća kostiju vrlo osjetljiv ali i vrlo spor proces, koji se u malim koracima mijenja tijekom vremena. Time je greške okoštavanja ili manjka kalcija praktički nemoguće nadoknaditi, što je osobito kritično u starijoj dobi.

Preostalih 1% kalcija koristi se u organizmu zarad živaca (prijenos signala), kontrakciju mišića (reakcija aktin-miozin) uključujući i neprekidni rad srca, grušanje krvi, regulaciju brojnih enzima i hormona, te propusnost stanične membrane putem kalcijem reguliranih kanalića.

Promet i ravnoteža kalcija u organizmu

Kostur je dakle skladište kalcija, u kojem se on nalazi labavo vezan za koštanu masu. Taj kalcij iz rezervi vrlo se spremno mobilizira u stanjima potrebe i izlučuje u krv (krvnu plazmu). Organizam nastoji održavati konstantnu dinamičku ravnotežu između kalcija u kostima i plazmi. Kako ostala tkiva troše i uzimaju cirkulirajući kalcij iz plazme, tako se on oslobađa s koštane površine da bi držao stalnu koncentraciju kalcija u krvi. Jednako tako se te rezerve pune kako se kalcij obnavlja u serumu putem dobave kalcija iz probave. Stabilne rezerve kalcija postoje dublje u mineralnom matriksu kostiju. Tek kada se labilne rezerve potpuno iscrpe, aktiviraju se stabilne, dubinske rezerve kalcija za ravnotežu kalcija u plazmi. Gubitak kalcija iz stabilnih rezervi pojačava rad osteoklasta koje aktiviraju parathormon i vitamin D.

Preostalih 1% kalcija koji nije u kostima (i zubima) u organizmu ima funkcionalnu ulogu. Sudjeluje u prijenosu živčanih signala, kontrakciji mišića (uključujući normalan ritam najvažnijeg mišića, srca), grušanju krvi, te regulaciju aktivnosti brojnih enzima i hormona. Na membrani stanice važni su transportni kanalići koji imaju ulogu vrata u i iz stanice a koji imaju kalcij kao “vratara”. Pomoću njih se regulira stanični tlak, protok hranjivih i signalnih tvari u stanicu. Kalcij je također potreban za vezanje intrinzičkog faktora na ilealne receptore u tankome crijevu kako bi bila moguća apsorpcija vitamina B12 u organizam.

Bioiskoristivost kalcija u organizmu

Kalcij je mineral čiji je dnevni promet u organizmu bitno osigurati bez gubitaka, osobito stoga jer se kod svake stresne reakcije u organizmu kalcij izlučuje u krv iz kostiju. Time je osiguranje redovitog unosa kalcija ishranom važno da se ne troši kalcij iz dugoročno dragocjenih koštanih rezervi, te postigne neutralna dinamička ravnoteža. Za mlađe osobe treba pozitivan račun unosa kalcija da bi kosti mogle rasti. Kako je prema dnevno potrebnoj količini unosa kalcij makroelement, u dozama od 1000 do 1500 mg, potrebno je misliti i na faktore koji remete njegovu apsorpciju i bioiskoristivost. Postoji više faktora koji utiču na unos odnosno apsorpciju kalcija u organizam:

 POGODUJE   OTEŽAVA 
 vitamin D  nepovoljan omjer s magnezijem – suvišak magnezija
 želučana kiselina (tj. unos kalcija sa hranom  sedentarni način života, tjelesna neaktivnost
 kisele namirnice (npr. sok od naranče)  oksalati (npr. špinat, tamna čokolada)
 aktivnost koja uključuje snagu, opterećenje težinom ili utezi  fitinska kiselina (npr. integralna pšenica)
 loš status kalcija u organizmu  određeni lijekovi (npr. tetraciklini)
 estrogen  masan obrok

Deficit kalcija i osteoporoza

Kalcij je mineral čiji je dnevni promet u organizmu vrlo važan, stoga je redoviti unos kalcija i pozitivno reguliranje njegovog potrebnog unosa dnevna potreba.

Na žalost, deficit kalcija nema klinički vidljivih simptoma sve dok se razmjerno veliki gubitak koštane mase već dogodi. Kada se kalcij iz koštanih rezervi spusti ispod razina potrebnih organizmu, dolazi do krhkosti kostiju, i najmanje naprezanje može dovesti do pucanja kosti. Deficit kalcija ne može se otkriti pregledom krvi i uobičajenim pretragama, jer one ne pokazuju stvarno stanje rezervi kalcija, ono u kostima. Naravno postoje pregledi kojima se to može detaljno saznati, ali se radi komplikacija ne provode redovito. Stoga se preporuča raditi screening metoda poznata kao ultrazvučna denzitometrija kako bi se na siguran, bezbolan i brz način moglo pratiti stanje koštane mase tijekom vremena. Ova pretraga se radi mjerenjem gustoće kosti na peti putem ultrazvuka, a tablicama koje je izradila Svjetska zdravstvena organizacija se može utvrditi da li je izmjereni rezultat odgovarajući za tu dob. Bolest koja označava manjak kalcija i poremećaj gustoće koštane mase naziva se osteoporoza. Najviše pogađa žensku populaciju iznad 55 godine, odnosno nakon menopauze kada prestaje lučenje estrogena, koji je svojevrsni “čuvar” kalcija u kostima. Stanje je toliko alarmatno, da vrijedi proglašeno stanje tzv ‘tihe epidemije’, jer se procjenjuje tek 2 od 10 žena imaju uredan status kalcija za svoje godište. Također redovito pogađa i osobe koje boluju od alkoholizma, bez obzira na spol. Osteoporoza je tiha i podmukla bolest koja nema bolova, i otkriva se tek kod prijeloma kosti, kada se u pravilu malo može učiniti na saniranju takvoga stanja.

Stoga je ultrazvučna denzitometrija kao screening metoda za praćenje i rano otkrivanje gubitka kalcija od velike važnosti za pravovremeno liječenje koje označava uzimanje suplemenata kalcija i vitamina D, vježbe protiv osteoporoze i, kod težih slučajeva, lijekova za osteoporozu koji stimuliraju nastanak koštane mase. Kako svaki lijek nosi nuspojave, a svakodnevno uzimanje većih količina suplementata kalcija zna biti opterećenje za organizam i probavu, denzitometrija se preporučuje raditi kao preventivni pregled kako bi se što ranije uočilo i pratilo stanje eventualnog deficita, počevši od 30-te godine, u ciklusima svakih 5 godina, ili češće prema potrebi.

Dakle u ranim stadijima deficita kalcija mogu se poduzeti korektivne mjere u prehrani putem namirnica bogatih kalcijem i tjelovježbe. Time se pozitivan balans kalcija može vratiti iz deficita, iako vrlo sporo. Naime, kost ne prolazi kroz brze mijene, i za svaku promjenu u dobrom ili lošem smislu treba vremena. stoga je tim važnije na vrijeme znati stanje “tekućeg računa” svojih kostiju. Dakle za gubitak kalcija iz kostiju treba vremena, ali se taj minus ipak mora ostvarivati svakodnevno.

Dnevni balans kalcija pod utjecajem je određenih prehrambenih i neprehrambenih faktora, koji pogoduju ili smanjuju izlučivanje kalcija.

POTIČU IZLUČIVANJE
– visok unos natrija
– visok unos fosfata
– pušenje
– kiseli ph urina
– prekomjerno uživanje alkohola

SMANJUJU IZLUČIVANJE KALCIJA
– dobar status vitamina D
– dobar status magnezija
– vegetarijanska prehrana
– dobar omjer Ca, Mg i vitamina D

Nedovoljan unos kalcija također je povezan s povećanjem rizika od povišenog krvnog tlaka, preeklampsije i raka debelog crijeva.

Toksičnost kalcija i maksimalne doze

Kod osoba koje su sklone stvaranju bubrežnih kamenaca, prekomjerni unos kalcija (obično u obliku suplemenata u dozama preko 1500 mg dnevno) može potaknuti stvaranje jezgri za bubrežne kamence. Stvaranju bubrežnih kamenaca također pogoduju mali unos vode. Visoki unos kalcija može izazvati konstipaciju, osobito ako se uzimaju suplementi u obliku kalcijevog karbonata. Suplementacija ili prehrambeni unos većih količina kalcija (npr. putem mlijeka) remeti apsorpciju željeza, cinka, bakra i magnezija.

Nove prehrambene preporuke USDA (Aameričkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile RDA vrijednosti kao preporučeni unos kalcija, donose za svaki nutrijent gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels).

     DRI                                                       UL

Kalcij_DRI  Kalcij_UL

Izvori kalcija u hrani

Najpopulariziraniji izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, koji su u prehrani opće populacije najvažniji izvor kalcija u hrani. U litri mljeka nalazi se dnevna potreba na kalciju, i to u obliku koji je dobar izvor kalcija, s vitaminom D i fosfatima. Mlijeko i mliječni proizvodi su optimalan izvor kalcija jer također sadrže vitamin D, s tim da je danas standard da se mlijeko dodatno fortificira vitaminom D, te sadrži povoljan omjer prema fosfatima, i malu količinu natrija, što odgovara za retenciju kalcija u organizmu. Na tržištu također možemo naći kalcijem fortificirano sojino mlijeko, zobeno mlijeko, te sok od naranče. Ostali dobri nemliječni izvori kalcija su grah, orašasti plodovi, sitna plava riba s kostima.

Serviranje mg
jogurt voćni, malomasni, 1 šalica 448
losos, konzervirani, s kostima, 100 g 380
mlijeko, obrano, 1 šalica 300
sir tipa ementaler, 28 g 272
jogurt, obični, 1 šalica 240
sardine s kostima, 100 g 240
sir tipa čedar, 28 g 204
sladoled, vanilija, 1 šalica 176
posni kravlji sir, 2% mm, 1 šalica 155
špinat, smrznuti, kuhan, ½ šalice 140
tofu, ½ šalice 130
bademi, /2 šalice 92
grah, zapečeni, ½ šačice 64
naranča, 1 srednja 52
bamija, kuhana, ½ šalice 50
list (riba), pečen, 85 g 51
kelj, svježi, kuhani, ½ šalice 47
brokula, svježa, kuhana, ½ šalice 42


Autor:

Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist

 

Srodni članci ...

Vitamin D
views 1988
    Vitamin D odnosno njegov aktivni oblik vitamin D3, je jedini vitamin koji se de facto može sintetizirati u ljudskom organizmu, uz pomoć UV zraka iz sunčeva svjetla. U tom...
Vitamin D – više od jakih kosti!
views 1277
    Vitamin D nam je uglavnom poznat po važnosti za jake kosti i prevenciju osteoporoze. Posljednjih godina napravljeno je mnogo studija koje su ispitale njegovo djelovanje n...
Kalcij – izvori u hrani
views 2371
    U tabeli koja slijedi nalaze se namirnice bogate kalcijem.        IZVOR     mg / 100 g  MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI  Mlijeko u prahu, bezmasno  ...
Selen
views 1491
    Otkriven je kao esencijalni element tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća, i to kao bitan dio antioksidativnih zaštitnih sustava organizma. Selen (kemijski simbol: Se)...
Oligominerali
views 1346
    U oligominerale se svrstavaju silicij, germanij, vanadij i bor. Bor Bor (kemijski simbol: B) je mineral koji se u malim količinama nalazi u kostima, i zahtjevi za p...