Krom

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Krom (kemijski znak: Cr, engleski naziv: chromium) je u ljudskom metabolizmu otkriven kao dio tzv. “glukoza-tolerans faktora”, što je spoj koji je potreban za održavanje normalne koncentracije glukoze u krvi i rad inzulina. Krom kao dio ovog kompleksa djeluje sinergistički s inzulinom kako bi omogućio primanje glukoze i njen ulazak u stanicu. Krom također ima ulogu u ostalim metaboličkim aktivnostima ovisnim o inzulinu, u metabolizmu lipida i proteina. Istraživanja su potvrdila sklonost manjku kroma kod starijih osoba, koja se može povezati sa poremećajima u metabolizmu glukoze kod starijih osoba. Jedan od prilično reklamiranih proizvoda je krom pikolinat, suplement kroma vezanog na pikolinsku kiselinu. Iako krom poboljšava rad inzulina i bolji metabolizam šećera, još uvijek nema jasnih dokaza da krom može pomoći kod sticanja tjelesne mase, izgradnje mišića ili mršavljenja, odnosno veće potrošnje masnog tkiva.

Međutim, tolerancija glukoze odnosno rezistencija na inzulin često je prouzročena deficitom kroma, osobito kod starijih osoba. I tu se suplementiranjem kroma može poboljšati takva situacija. Također suplementiranje može pomoći u stabiliziranju metabolizma osobama koje jedu velike količine slatkog i čokolade, te pomoći u odvikavanju neutraliziranjem “želje za slatkim”. Ipak, rezistencija na inzulin ne mora biti samo uzrok deficita kroma, pa se kod vlastoručnog uzimanja kroma treba uvijek prije posavjetovati s liječnikom. To je osobito važno za dijabetičare, jer naglo popravljanje količine kroma u organizmu moće smanjiti rezistenciju na inzulin, i time poremetiti uobičajeni ritam kod dijabetičara tip I, koji svakodenevno uzimaju inzulinsku terapiju.

Promet i ravnoteža kroma u organizmu

Krom se u hrani obično nalazi u obliku kompleksa s organskim tvarima, i kao takav se spremno apsorbira u organizam. U obliku anorganskih soli je iskorištenje vrlo loše. Također, cjelovite žitarice imaju veći udio kroma nego procesirane. Hrana s primjesama kiselog umaka ili druge kisele namirnice kuhana u posudama od kromiranog (“nerđajućeg”) čelika također može ponekad dodati nešto kroma u obrok.

Deficit kroma

U životu modernog čovjeka, gdje se ponuda hrane svodi na police supermarketa, s nižeklasnim osiromašenim voćem i povrćem moguć je deficit kroma. Osobito ako se uzme sklonost ka raznim vrstama slatkiša i opterećenju inzulina, koje procesirana i ukusu prilagođena hrana zasnovana na bijelom brašnu predstavlja. Krom se prilično lako gubi iz organizma, putem urina, znoja, žuči, kose i noktiju. To dodatno potiče tjelovježba ili ozljede tkiva, te velika potrošnja energije općenito (ne zaboravimo, krom je potreban za svaki unos glukoze u stanicu). Posljedica nedostatka kroma je rezistencija na inzulin, učestalom hiperglikemijom i poremećajem u metabolizmu masti. U klinički slučajevima, deficit kroma je zabilježen kod dugotrajne parenteralne prehrane formulama koje ne sadrže krom. Stanje se vrlo lako popravlja unosom kroma u organizam, a učinkovita kontrola ravnoteže glukoze u krvi vraća.

Toksičnost kroma i maksimalne doze

Zabilježena je iritacija kože kod unosa visokih doza kroma parenteralno. Nema zabilježenih oblika toksičnosti od uzimanja kroma putem prehrambenih izvora. Treba razlikovati vrste kroma. U hrani se prirodno nalazi krom u obliku koji je naš organizam spreman iskoristiti i koji nije toksičan za nas. Međutim, krom koji se koristi u industriji i dolazi u nekim prirodnim mineralnim rudama dolazi u oblicima koji su toksični po ljudski organizam. Tako je npr. kalij bikromat otrovan za nas, a uobičajeni je reagens za laboratorijske potrebe.

Nove prehrambene preporuke USDA (Američkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile RDA vrijednosti kao preporučeni unos kroma, donose za svaki nutrijent gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels). Međutim, radi manjkavosti trenutno dostupnih podataka o toksičnosti visokih doza kroma, zauzet je stav da se preporuča unos kroma isključivo putem hrane, a ne iz suplemenata. Time nije određena granica tolerancije unosa kroma u organizam, ali to ne znači da je krom sigurna tvar u neograničenim količinama, stoga o uzimanju kroma uvijek treba konzultirati liječnika. Ne preporučuje se uzimati krom u količinana većim od trostruke vrijednosti DRI.

     DRI

Krom_DRI

Izvori u hrani

Dobri izvori kroma su cjelovite žitarice, krompir, školjke kamenice, jetrica i iznutrice, plodovi mora, puretina, piletina, sir i drugo meso. Pekarski kvasac je bogat izvor kroma i drugih oligoelemenata, osobito jer se nalazi u kompleksnom obliku, lako iskoristiv (eng. brewer’s yeast).

Sadržaj kroma po tipičnom jediničnom serviranju:

Serviranje mcg Cr
 brokula, 1 šalica, kuhana  22 mcg
 puretina, batak, 100 g, kuhan  10,4 mcg
 sok od grejpa, 1 šalica  7,5 mcg
 šunka, 100g  3,6 mcg
 krompir, pire, 1 šalica  2,7 mcg
 sok od naranče, 1 šalica  2,2 mcg
 grašak, 1 šalica, kuhani  2,2 mcg

Autor:
Branimir, Dolibašić, dipl.ing., nutricionist

 

Srodni članci ...

Dijabetes – bubrežna dijeta
views 4764
    Bolesti bubrega pogađaju znatan dio oboljelih od dijabetesa. Treba znati da dijeta u tom slučaju igra važnu ulogu u tretmanu bolesti. Ovdje opisane preporuke trebaju posl...
Selen
views 1200
    Otkriven je kao esencijalni element tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća, i to kao bitan dio antioksidativnih zaštitnih sustava organizma. Selen (kemijski simbol: Se)...
Oligominerali
views 1048
    U oligominerale se svrstavaju silicij, germanij, vanadij i bor. Bor Bor (kemijski simbol: B) je mineral koji se u malim količinama nalazi u kostima, i zahtjevi za p...
Molibden
views 1309
    Molibden (kemijski znak: Mo) je oligoelement čija je fiziološka funkcija da kao kofaktor sudjeluje u metabolizmu, osobito kod mehanizama detoksifikacije i čišćenja organi...
Magnezij
views 1295
    Četiri glavne uloge magnezija (kemijski znak: Mg) su kontrakcija mišića, energetski metabolizam, prijenos živčanih signala i mineralizacija kosti. U metabolizmu je on neo...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *