Linus C. Pauling – dvostruki nobelovac

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Linus Carl Pauling (28.02.1901.-19.08.1994.) američki fizičar, kemičar, biokemičar i autor, dvostruki nobelovac.

Već kao dječak bio je vrlo načitan, njegov je otac pisao mjesnim novinama moleći čitatelje da ga savjetuju koje štivo da dalje preporuči svom sinu. Negdje u trinaestoj godini zaintrigirao se kemijom nakon što mu je vršnjak pokazao nekoliko kemijskih eksperimenata: “Priroda kemijske veze, elektroni, veoma su me zainteresirali. I to je onda, u biti, priča mog života” kazao je sam Pauling.

S trideset godina postaje redoviti profesor i predstojnik Odsjeka za kemiju i kemijsko inženjerstvo na Caltechu – California Institute of Technology. U tridesetdrugoj postaje najmlađi član američke Nacionalne Akademije Znanosti. 1939. godine izdaje svoje kapitalno djelo koje je zauvijek iz temelja izmijenilo kemiju i znanost: “Priroda kemijske veze i struktura molekula i kristala” (The Nature of the Chemical Bond, and the Structure of Molecules and Crystals). Knjiga je do danas najcitiranija znanstvena knjiga u svijetu.

Nakon 2. Svjetskog rada, Albert Einstein i Linus Pauling, sa drugim znanstvenicima, utemeljuju Odbor atomskih znanstvenika za hitna stanja, čiji je zadatak bio informirati ljude o otkriću fisije i izrade atomske bombe. Pauling je tada započeo borbu protiv nuklearnih pokusa u atmosferi, protiv oružja i rata. Zajedno sa svojom suprugom, obraća se javnosti, vodi predavanja, organizira javne proteste protiv nuklearnih pokusa u atmosferi, protiv rata u Vijetnamu, protiv američke politike prema latinoameričkim zemljama i Kubi. Najpoznatija je njegova peticija za obustavu svih nuklearnih pokusa u atmosferi u svijetu, koju je potpisalo 2000 američkih znanstvenika, a ukupno i više od 11000 znanstvenika i neznanstvenika iz cijelog svijeta. Peticiju je Pauling predao generalnom sekretaru UN-a D. Hammarskjöldu.

Kako je pedesetih je godina u SAD-u vladala politika netolerancije, Pauling je optuživan da je komunist i subverzivac, što je porekao nebrojeno mnogo puta. Oduzeta mu je putovnica i 1952. godine nije mogao prisustvovati međunarodnoj konferenciji o strukturi proteina i biomolekula u Londonu. Kako je u to vrijeme radio na rješavanju strukture DNA, mnogi su poslije kazali da bi Pauling došao do rezultata prije od Watsona i Crick-a, samo da je mogao pisustvovati konferenciji.

1954. godine Švedska akademija znanosti dodjeljuje mu Nobelovu nagradu za kemiju za njegovo istraživanje prirode kemijske veze.

1955. godine izrađuje Mainau deklaraciju u kojoj je među ostalim napisao: “Svi narodi moraju donijeti odluku o odbacivanju sile kao posljednjeg odgovora. Ako to nisu spremni učiniti, prestat će postojati.” Deklaraciju su potpisala 52 nobelovca.

1962. godine Pauling dobiva još jednu Nobelovu nagradu – ovaj put za mir. Sam Pauling uvijek je smatrao kako je nagradu trebala dobiti njegova žena ili ju bar podijeliti s njime.

Nakon više od desetljeća truda u borbi protiv nuklearnih pokusa, Pauling ipak postiže svoj cilj: 1964. godine postignut je međunarodni dogovor obustave nuklearnih pokusa u atmosferi (nisu potpisale jdino Kina i Francuska). U obraćanju američkoj naciji, Kennedy je tom prilikom istaknuo kako dijeli etičke stavove s Paulingom. Svoju borbu protiv nuklearnog oružja Pauling opisuje u knjizi “Nikad više rata” (No More War).

Sedamdesetih godina se intenzivnije počinje baviti biokemijom vitamina i minerala u ljudskom organizmu. Istražuje primjenu vitamina u prevenciji i liječenju karcinoma. Svojim radovima utemeljuje ortomolekularnu psihijatriju i medicinu. Smatra da se dobro zdravlje, prevencija i liječenje bolesti temelje na psihičkom i enzimatskom djelovanju specifičnih nutrijenata (vitamina, minerala i aminokiselina), bilo da su normalno prisutni u tijelu, ili ih je potrebno unositi hranom.

Pauling postaje strastveni zagovornik i korisnik upotrebe megadoza vitamina C pri prevenciji i liječenju mnogih bolesti, od prehlade do karcinoma i AIDS-a, pri održavanju optimalnog zdravlja i produljenju života. Njegove pretpostavke danas su predmet brojnih studija. Pauling je o svojim razmatranjima na polju ortomolekularne medicine napisao nekoliko knjiga: Vitamin C i prehlada (Vitamin C and the Common Cold), Rak i vitamin C (Cancer and Vitamin C) i Kako živjeti dulje i osjećati se bolje (How to Live Longer and Feel Better).

Pauling je općenito bio zagovornik zdravog i kvalitetnog življenja. Prvi je u svijetu izradio statističko istraživanje o štetnom utjecaju pušenja na zdravlje. Njegova je poznata izjava:

Ako želite živjeti bijednim životom, jedino što morate učiniti je početi pušiti cigarete.

Do umirovljenja radi u Centru za studij demokratskih institucija (Center for the Study of Democratic Institutions) u Santa Barbari, kao profesor na sveučilištima u San Diegu i Stanfordu te, skoro do kraja života, kao ravnatelj Linus Pauling instituta znanosti i medicine (Linus Pauling Institute of Science and Medicine) koji je osnovao 1973. u Kaliforniji, a koji je 1996. prešao u Institut Linus Pauling pri Oregonskom državnom sveučilištu (Oregon State University).

Pauling je dobitnik 50 počasnih doktorata koje su mu dodijelila sveučilišta diljem svijeta, među njima i Sveučilišta u Zagrebu, autor je više od 1000 radova s polja znanosti i mirotvorstva.

 

Srodni članci ...

Albert Szent-Gyorgyi
views 586
    Albert Szent-Gyorgyi (16.09.1893 - 22.10.1986) je mađarski biokemičar dobitnik Nobelove nagrade 1937. godine za fiziologiju medicine, te otkrića vezana za biološke proces...
Askorbinska kiselina
views 808
  Askorbinska kiselina ili askorbat je kemijski naziv vitamina C. Naziv je dobio po svojstvu sprječavanja skorbuta, prefiks a- znači "ne" i scorbutus znači "skorbut". Askorbins...
Povišeno željezo
views 42777
    Željezo je esencijalno za gotovo sve životne oblike, uključujući i čovjeka. Dio je molekula koje vezuju kisik (hemoglobin, mioglobin), citokroma i mnogih enzima. Premalo ...
28. veljače
views 630
    2013. - Njemački Bundestag izglasao da pravo na vodu nije ljudsko pravo. Pred snagom liberalnog kapitalizma pala još jedna od civilizacijskih tekovina kada je većina zast...
Ancel B. Keys
views 757
  Ancel Benjamin Keys američki fiziolog i nutricionist (26.01.1904 - 20.11.2004.), smatra se jednim od najvažnijih znanstvenika koji su pridonijeli modernom epidemiološkom istraživan...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *