Matovilac

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Matovilac, lat. Valerianella locusta L., biljka iz porodice odoljena odnosno valerijane (botanički naziv Valerianella zapravo znači mala valerijana). Raširen je po cijeloj sjevernoj hemisferi. To je sitna jednogodišnja biljka, listova složenih u rozetu koja se u prirodi karakteristično javlja u rano proljeće. Jedno vrijeme su je botaničari klasificirali kao salatu i zvali Lactuca agnina.

Kako se salata pojavljuje u proljeće, dobila je naziv u engleskom govornom području Lamb’s Lettuce (ili Corn Salad) jer se javlja u isto vrijeme kada ovce donose mladu janjad (lamb), kojima je matovilac omiljena hrana. Međutim, mladi listovi se sijanjem u kolovozu mogu pripremiti za berbu u kasnu jesen i zimu, jednako ukusno i osvježavajuće za jelovnik. Što su listovi mlađi, to je matovilac ukusniji u salati. Čim se javi stabljika, listovi matovilca više nisu toliko kvalitetni.

Matovilac je vrlo popularna zimska salata, koja je raširena povrtnica u mnogim domaćim vrtovima. Popularan je u Europi, u Francuskoj ga zovu Mâche ili Doucette, gdje ga vole služiti s lećom kao salatu.

U narodnoj medicini koristio se kao tonik za proljetno čišćenje, a u homeopatiji se priprema tinktura od svježeg korijena.

Matovilac je prava biljka za popravak krvne slike. Osim dobrog sadržaja željeza (više od špinata!) sadrži ujedno vitamin C i folat, koji su neophodni za apsorpciju i iskorištenje željeza u organizmu. Bogat je izvor kalija, s vrlo malo natrija. Također ne treba zanemariti povoljan odnos kalcija, magnezija i fosfora koji doprinose balansiranom dnevnom unosu ovih makrominerala.

Zahvaljujući dobrom sastavu folne kiseline (uz nizak natrij) matovilac je izvrstan salatni prilog za žene, a ostali vitamini B kompleksa i vitamin C daju mu antistresnu podlogu i korist za živčani sustav.

Prehrambeni sastav – 100 g matovilca sadrži:

Energetska vrijednost    19 kcal
Voda    92,8 g
Proteini      2 g
Ugljikohidrati      2 g
Vlakna     1,7 g
Lipidi     0,4 g
Natrij     4 mg
Kalij     459 mg
Magnezij      13 mg
Fosfor      53 mg
Kalcij      38 mg
Željezo      2,2 mg
Karoten      250 mg
Vitamin B1      0,07 mg
Vitamin B2      0,09 mg
Vitamin B3      0,41 mg
Vitamin B6      0,27 mg
Vitamin C      38 mg
Vitamin E      0,3 mg
Vitamin B5      0,04 mg
Folat      160 mcg

 

Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist

 

Srodni članci ...

Podjela povrća
views 2801
    Gomljasto batat - čičoka - đumbir - krumpir Korjenasto celer - hren - mrkva - pasternak - peršin Kupusnjače brokula - cvjetača - gorčica - kelj - kelj pupčar - k...
Mahunarke
views 2653
    Mahunarke, grahorice ili leguminoze daju nam jestive sjemenke ove prilično velike obitelji povijuša, od kojih su najpoznatije kulture koje se uzgajaju za jelo bob, grah, ...
Batat
views 728
    Radi se o višegodišnjoj povrtnoj kulturi koja potječe iz Južne Amerike, pripada botaničkoj porodici slakova i nema nikakve veze s krumpirom, iako mu djelomično nalikuje. ...
Brokula
views 1700
    Brokula (lat. Brassica oleracea italica) prethodnik je cvjetače i bliski srodnik kelja, kelja pupčara, blitve, repe i kineskog kupusa. Jedan od najstarijih varijeteta nas...
Češnjak
views 764
    Češnjak je već stoljećima poznat u kulturama Mediterana i Središnje Azije, po kulinarskoj ali i ljekovitoj upotrebi. Pronađen je i kod Starih Egipćana u grobnici faraona ...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *