Natrij

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Natrij (kemijski znak: Na) je glavni elektrolit u organizmu koji regulira razinu izvanstanične tekućine u tijelu. Status hidriranosti organizma izravno je ovisan o natriju budući da je natrij taj koji pumpa vodu u stanice. U suprotnom smjeru, iz stanice prema vani, kalij pumpa van nusprodukte staničnih procesa, i time ih šalje na put eliminacije iz organizma (putem urina, znoja ili stolice). To je poznati fiziološki princip “natrij-kalijeve” pumpe kojom se odvija proces izmjene tvari između stanice i njene okoline. Osim što je odgovoran za ravnotežu vode u organizmu, natrij također održava osmotsku ravnotežu, kiselo-baznu ravnotežu i volumen plazme, te sudjeluje u provođenju živčanih impulsa i kontrakcijama mišića. Bez natrija nema ulaska hranjivih tvari u stanicu, nema rada srčane pumpe i nema ulaska glukoze u stanice. Također bez natrija nema apsorpcije brojnih hranjivih tvari iz crijeva koje se apsorbiraju aktivnim principom pomoću natrij kalijeve pumpe.

Promet i ravnoteža natrija u organizmu

Uzevši da se prosječan sadržaj natrija u ishrani drži oko 3-5 grama dnevno, većina ljudi zapravo unosi više natrija nego što je organizmu potrebno. Međutim, u ljetnim mjesecima ili kod osoba koje se bave sportovima izdržljivosti (više od 2 sata vježbanja), zbog pojačanog gubitka natrija putem znoja, potrebe su nešto veće. S druge strane medicinske preporuke za osobe koje imaju povišeni krvni tlak preporučuju ograničenje unosa natrija na manje od 2400 mg dnevno, a redovito ih promiču nacionalne organizacije za zdravlje srca i preventivu hipertenzije. Ipak, za kontrolu krvnoga tlaka nije dovoljno samo ograičiti unos natrija, već prehrambene preporuke također uključuju bogat unos voća i povrća, cjelovitih žitarica i te konzumaciju malomasnih mliječnih proizvoda).

Zanimljivo je istaknuti da se osobe koje se nađu u bolnici često žale na neslanu hranu i “bljutav” okus bolničkog menija. Međutim, to nije posljedica pogreške u bolničkoj dijeti ili štednje soli, već naviknutosti pučanstva na prosječno visok unos natrija, pa s time i pomaknutog osjećaja slanosti hrane. Sigurno je da u hrani koja se priprema bez ili vrlo malo dodane soli nema razloga za brigu o deficitu natrija, jer natrija ima sasvim dovoljno u hrani kao prirodni sadržaj. Slično se dešava osobama koje su naviknute na visok unos bijeloga šećera i na prirodan, čist okus nekog napitka u koji nije dodan šećer reagiraju da im je npr. servirani čaj bez šećera “bezukusan” i “gorak”.

Deficit natrija

Dnevna fiziološka potreba natrija iznosi svega oko 500 mg, što je oko 5 do 8 puta manje od prosječnog unosa, pa je izvjesno da svakodnevno zapravo izbacujemo višak unesenog natrija. Stoga nema potrebe dosoljavati hranu, bojeći se “manjka soli” u organizmu. Ipak, deficit se može desiti usljed prekomjernog gubitka natrija usljed neadekvatne prehrane u određanim uvjetima. To se prije svega odnosi na sportaše koji prehranu zasnivaju na svježoj hrani te umjesto izotoničnih napitaka konzumiraju vodu, jer oni tijekom vježbanja mogu doći u stanje hiponatremije usljed prevelikog gubitka natrija znojem, osobito u ljetnim mjesecima. Takvo stanje karakteriziraju bezvoljnost, konfuzija, trzanje mišića, a u težim slučajevima i napadaji te koma. Hiponatremija je također moguća kod prekomjernog unosa tekućine, prije svega vode, osobito kod osoba kod kojih bubrezi u većoj ili manjoj mjeri zataje. Time se desi svojevrsno ispiranje organizma usljed velikog protoka vode kroz bubrege koji ne mogu dovoljno uspješno reapsorbirati natrij.

Toksičnost natrija i maksimalne doze

Budući se izlučuje i vrlo efikasno regulira bubrežnom filtracijom, natrij iz hrane teško može dovesti do suviška unosa. Izuzetak je naravno dosoljavanje hrane, ili prekomjeran ukupni dnevni unos slane hrane. U slučajevima stalnog prekomjernog unosa natrija, dolazi do pojave edema i visokog krvnog tlaka. Visoki unos natrija također predstavlja povećani rizik od osteoporoze jer suvišak natrija povezan je s povećanim gubitkom kalcija putem lučenja bubrega. Za natrij nije utvrđena gornja sigurnosna granica unosa jer organizam višak natrija jednostavno izlučuje putem bubrega. Međutim, zdravstvene preporuke organizacija za prevenciju srčanožilnih bolesti i hipertenzije preporučuju ograničenje unosa natrija na manje od 2400 mg dnevno (što je otprilike polovica natrija koja se nalazi u prosječnoj ishrani).

Preporučeni unos

Nove prehrambene preporuke USDA (Američkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile RDA vrijednosti kao preporučeni unos natrija, donose za svaki nutrijent gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels). Za natrij je to za odrasle manje od 2400 mg na dan, što se posebno odnosi na hipertoničare, a za osobe na dijalizi ili poremećajem bubrega vrijede druge vrijednosti. Minimalne potrebe natrija nisu utvrđene, a ovo su preporučene vrijednosti dnevnog unosa, DRI.

 DOJENČAD  DJECA I ADOLESCENTI
 0-5 mj  120 mg  2-5 g  300 mg
 6-11 mj  200 mg  6-9 g  400 mg
 1 g  225 mg  10-18 g  500 mg


Izvori u hrani

Najčešći izvor natrija u hrani je industrijski procesirana hrana, polugotovi obroci i pripravci kod čije se proizvodnje standardno koristi sol. To su najistaknutije sirevi, kiseli krastavci, slana peciva, a potom i bilo koji oblik kupovne hrane. Kuhinjska sol je prirodni konzervans, i neizostavni sastojak kod pripreme svih ukiseljenih proizvoda od povrća, ribe ili mesa. Dva domaća najraširenija izvora kuhinjske konzumne soli su Solana Pag (morska) i Tuzlanska sol (kontinentalna).

Sadržaj po tipičnom jediničnom serviranju:

 kuhinjska sol, 1 čajna žlica  2358 mg
 kiseli krastavac, 1 veliki  1731 mg
 kiseli kupus, 1/2 šalice   780 kg
 slani štapići, 33 g   486 mg
 mladi kravlji sir, 1/2 šalice   459 mg
 sardine, 100 g   429 mg
 delikatesna prešana šunka, 33 g   341 mg
 delikatesna pureća prsa, prešana, 33 g   335 mg
 sojin umak, 1 čajna žlica   304 mg
 sir tvrdi, 33 g   304 mg
 cornflakes, 1 šalica   298 mg
 masline crne, 5 velikih komada   192 mg
 krumpirov čips, 33 g   183 mg


Natrij, visoki tlak i srčanožilna oboljenja

Službena medicina je dugi niz godina implicirala povezanost viška natrija u ishrani sa srčanožilnim oboljenjima, infarktom i karcinomom. Međutim, premda je nepobitno da natrij u suvišku izaziva zdravstvene probleme, takva istraživanja i navodi obično izostavljaju ogromnu ulogu trans masnih kiselina (koje je medicina donedavno sasvim ignorirala u etiologiji navedenih bolesti), manjka antioksidansa, općih prehrambenih navika i količinu vode koja se konzumira. Iako je važno pacijentu koji ima povećani rizik od navedenih bolesti objasniti opasnost prekomjernog unosa natrija, važno je znati da on nije isključivi krivac, i da se problem ne može riješiti (samo) njegovim limitiranjem u ishrani.

Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *