Pitagora, Pitagorejci i vegetarijanstvo

Pitagoru (oko 582. pr. Kr – 496. pr. Kr) ćemo uvijek povezivati sa poznatim matematičkim poučkom, tek će ga manji dio nas asocirati sa prehranom, posebno vegetarijanstvom. Pitagorejci i Pitagorina dijeta su zapravo sinonimi za vegetarijansku prehranu koji su se koristili do 19.-tog stoljeća. On je prvi koji je rekao da se životinje ne smiju jesti. Pitagora vjeruje da se sve mijenja, ali ništa ne umire. Duhovi dolaze i odlaze, borave gdje žele, u čovjeku i životinjama, ali uvijek nastavljaju živjeti, stoga je bio čvrsto uvjeren u srodstvo svih živih bića i transmigraciju duša, i zbog toga je osuđivao mesožderstvo.

U svojim učenjima spominje konzumiranje žitarica, jabuke, grožđa, mirodija i zelenih biljaka koje se omekšavaju kuhanjem. Koristi također mlijeko i med, a prema njemu Zemlja daje izobilje hrane i nije potrebno ubijati i prolijevati krv. Meso je prema Pitagori samo za zvijeri. Pita se:

Da li trebaš uništiti drugog da zadovoljiš svoju žudnju za hranom? Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge. Uistinu, onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav. Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono što želite jesti. Međutim, učinite to vlastitim rukama, bez pomoći mesarske sjekire, noža ili bilo kakvog oružja. Zar da čovjek mojega uma jede leševe?

Pitagora je zahtijevao ne konzumiranje mesa čak i za političare, jer ukoliko žele djelovati na najvišoj razini, oni svakako ne smiju ozlijediti životinje sa kojima smo u srodstvu. Atletičarima je također zabranjivao konzumaciju životinja. Njihova je hrana trebala biti lako dobavljiva, da se jede bez kuhanja, a uz to su trebali piti puno tekućine. Prema Pitagori, ovakav način prehrane omogućit će sportašima zdravo funkcioniranje tijela u fizičkom naporu i bistrinu uma.