Pogled u budućnost nutricionizma

Print Friendly, PDF & Email

 

Smatra se da će se u budućnosti nutricionizam baviti načinom korištenja zdravstveno ispravne i nutritivno punovrijedne hrane, te utjecajem tvari iz hrane na ljudske gene.

Razotkrivanje ljudskog genoma dalo je temelje nutrigenomiji, koja će u novu vizualu staviti i dodatno razjasniti utjecaj prehrane na zdravlje. Naime, genetička se istraživanja mogu upotrijebiti u nutricionizmu na mnoge načine, bilo da se poveća nutritivna vrijednost hrane, da se smanji rizik pojedinaca za određenu bolest ili da se izradi osobni plan prehrane koji će na minimizirati i pojavu određenih bolesti.

Nutrigenomija će morati razjasniti zašto ista hrana i isti način prehrane imaju različiti učinak kod ljudi – npr., kako neke osobe mogu konzumirati visoko-masnu prehranu, a ne pokazivati znakove ateroskleroze ili zašto neke osobe teško mršave, a druge konzumiraju visoko-kaloričnu prehranu, a kilogrami se kod njih jednostavno ne lijepe?

Trenutno se smatra da sastojci hrane mogu doći u interakciju s određenim genima, te ih mogu “uključiti” ili “isključiti”. Zanimljivo je znati da danas još uvijek nije poznat točan mehanizam kojime nutrijenti iz hrane (mlijeka, voća i povrća) proizvode povoljne učinke na zdravlje čovjeka. Nutrigenomska istraživanja će u detalje razotkriti koji su to mehanizmi, a otkriti će se koji sastojci hrane povoljno utječu na zdravlje. Nutrigenomija će pomoći u pravovremenom razotkrivanju biomarkera koji karakteriziraju određenu bolest, tako da će se bolesti moći korigirati prehranom u vrlo ranom stadiju ili do njih uopće neće doći.

Dakle, nutrigenomija se bavi molekularnim djelovanjem nutrijenata na gene svakog pojedinog čovjeka – tj. budućnost nutricionizma može se shvatiti kao “genetička era” prehrane. Nutrigenomija je logični nastavak biotehnologije, molekularne medicine i farmakogenomije, kao i svojevrsna revolucija u prehrani čovjeka.

Koja su to ključna saznanja dovela nutricionizam na genetsku razinu? Već su godinama poznate individualne genetske razlike i različiti odgovori čovjekovog organizma na sastojke hrane. Npr., kod nekih se sub-populacija pojavljuje intolerancija laktoze, dok druge sub-populacije imaju deficijenciju enzima alkohol dehidrogenaze.

Posebno su zanimljive sub-populacije s razlikama u profilima krvnih lipida, kod kojih se zamjećuje različiti utjecaj visoko-masne prehrane na zdravlje. Dakle, radi vrlo male razlike u genima pojavljuju se pojedinci, grupe i sub-populacije koje jednako reagiraju na određene sastojke hrane. Za takve će populacije biti moguće odrediti novi način prehrane ili novu dijetu koja će minimizirati njihov zdravstveni problem.

Smatra se da će za desetak godina doći do velikog buma laboratorijskih genetskih testova. Svatko će pri posjeti laboratoriju moći obaviti genetičko testiranje te će tako identificirati gene koji dovode do specifične bolesti. S tim će saznanjem, uz pomoć nutricioniste, moći odrediti listu poželjne i nepoželjne hrane, kao i suplemente koji će preventivno djelovati na nastanak, ili pomoći u izlječenju bolesti. Ove će se prehrambene promjene moći provoditi i kod mladih ljudi i djece, te će im se tako omogućiti zdraviji i kvalitetniji život bez nastanka bolesti.

Nutrigenomičari će imati pune ruke posla jer će trebati odraditi mnoštvo studija. Interakcija sastojka hrane i gena, te pojava bolesti u biti su vrlo složeni procesi, a kao što bolest ne mora izazvati samo jedan sastojak hrane i jedan gen, moguće da u nastanku jedne bolesti igra ulogu i više sastojaka hrane i više gena.

 

Srodni članci ...

Povijest hrane, prehrane i nutricionizma
views 3661
    Da bi mogli preživjeti, naši su preci pronalazili i sakupljali hranu u prirodi, te se može reći da su već više od 2 milijuna godina slijedi određene prehrambene navike. S...
Studij nutricionizma
views 1305
  Studij nutricionizma uspostavljen je 1984. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1996. godine nastava na tom fakultetu se održava prema novim ...
26. kolovoz
views 833
    1743. - Rođen je Antoine Lavoisier, otac nutricionizma. Lavoisier dokazuje da proces izgaranja uključuje kemijsku kombinaciju raznih tvari i kisika, te da je respiracija ...
Iz studentske perspektive – Studij nutricionizma u SAD-u
views 1205
  24.05.2005. - Sa američkog sveučilišta Ouachita javio nam se student nutricionizma i kineziologije Srđan Marković, koji nam je ukratko objasnio kako izgleda njegov studij. Koji ...
Pogled u budućnost nutricionizma
views 1097
  Smatra se da će se u budućnosti nutricionizam baviti načinom korištenja zdravstveno ispravne i nutritivno punovrijedne hrane, te utjecajem tvari iz hrane na ljudske gene. Razotk...