Prehrambene smjernice za odrasle

Print Friendly, PDF & Email

 

Iz: Prehrambene smjernice za odrasle. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2002 godina.

O povezanosti prehrane i zdravlja postoji neizmjerno mnogo dokaza. Pravilna prehrana pridonosi održavanju tjelesnog i mentalnog zdravlja, općoj otpornosti prema bolestima, a u dječjoj i mladenačkoj dobi osigurava pravilan rast i razvoj organizma. Energetski neuravnotežena prehrana i neadekvatan unos pojedinih prehrambenih tvari predstavljaju čimbenik rizika, kako za razvoj deficitarnih prehrambenih poremećaja, tako i za niz kroničnih nezaraznih bolesti.

Energetski uravnotežena prehrana doprinosi održavaju poželjne tjelesne težine, što za odraslu osobu podrazumijeva vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM) od 18,5 do 25. Nesrazmjer između prevelikog unosa i nedovoljne potrošnje energije, s druge strane, dovodi do povećanja tjelesne težine i pretilosti. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik za razvoj niza bolesti, posebice srčano žilnih, visokog krvnog tlaka, hiperlipidemija (povećane masnoće u krvi), inzulin neovisne šećerne bolesti (dijabetes tipa II), nekih sijela raka i bolesti organa za kretanje. To su ujedno i bolesti od kojih obolijeva znatan dio odrasle populacije u Hrvatskoj i drugim industrijski razvijenim zemljama, gdje prekomjerna tjelesna težina u odraslih osoba nije samo posljedica unosa hrane, već je i posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Važno je naglasiti da povećana tjelesna težina i pretilost značajno pridonose povećanom riziku smrtnosti. U osoba čiji je ITM 25-30, rizik prijevremenog umiranja nije značajno povišen, ali se nesposobnost uslijed problema nastalih zbog kardiovaskularnih bolesti i od strane lokomotornog aparata značajno povisuje, dok rizik prijevremenog umiranja eksponencijalno raste u osoba čiji ITM prelazi 30.

Unos zasićenih masti i kolesterola povezan je s nastankom ateroskleroze i povećanim rizikom za infarkt miokarda, moždani udar i bolesti periferne cirkulacije. Sličan učinak imaju i trans masne kiseline koje se nalaze u tvrđim vrstama margarina, kremama za slastice i znatnom dijelu industrijski pripremljene hrane. Jednostruko nezasićene masne kiseline, osobito maslinovo ulje, utječe na smanjenje lipoproteina niske gustoće (LDL), pridonosi smanjenju rizika za razvoj arterioskleroze te rizika za rak dojke. Višestruko nezasićene masne kiseline, osobito omega 3 masne kiseline, čiji je najbolji izvor plava morska riba, smanjuju rizik za koronarne srčane bolesti.

Visoki unos energije i ukupnih masti povezan je s povećanim rizikom za rak dojke, endometrija i jajnika, te debelog crijeva i rektuma.

Povrće i voće, vjerojatno zbog visokog sadržaja prehrambenih vlakana, vitamina C, folne kiseline, beta karotena i drugih karotenoida, te polifenola, smanjuju rizik za srčane bolesti, šećernu bolest i većinu sijela raka. Prehrambena vlakna povoljno utječu na regulaciju razine šećera i lipida u krvi, sprječavanje divertikuloze crijeva i regulacije stolice. Visoki unos soli rizični je čimbenik za povišeni krvni tlak i rak želuca. Nedovoljna potrošnja mlijeka i s tim u vezi smanjeni usno kalcija predstavlja rizik za razvoj osteoporoze.

Deficiti pojedinih prehrambenih tvari, uglavnom nekih mikronutrijenata, mogu se javiti i u slučaju da je prehrana općenito zadovoljavajuća i u skladu s preporukama, kao što jest u većini razvijenih zemalja. Radi osiguranja dovoljnog unosa mikronutrijenata i prevencije deficita, u nekim zemljama obogaćuju se pojedine namirnice koje troši sveukupno stanovništvo, ili dijetetske namirnice namijenjene pojedinim skupinama stanovništva.

Poznati su primjeri obogaćivanja proizvoda od žitarica folnom kiselinom radi prevencije oštećenja neuralne cijevi i prevencije razvoja ateroskleroze, željezom radi prevencije slabokrvnosti, jodom radi sprječavanja jod deficitarnih poremećaja, te fluorom u svrhu prevencije zubnog karijesa. Zadnjih godina posebna pažnja usmjerena je na važnost dovoljnog unosa kalcija radi prevencije osteoporoze. U Hrvatskoj je zakonski obavezno jedino obogaćivanje soli jodom u svrhu prevencije gušavosti i drugih jod-deficitarnih poremećaja.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *