Regulativa EU – SAD: Borba za vitaminske doze

13.01.2005. – Na više vitaminskih sajtova nalazimo na zgodan propagandni slogan koji nas upućuje da se nešto iza brda (u ovom slučaju, oceana) valja. “Don’t let the FDA take your vitamins away!” Kakva je zapravo situacija oko regulative vitamina u EU i SAD?

U Europskoj uniji stvar je pred konačnicom, što se tiče regulative vitamina i minerala. U dalekoj i prijateljskoj SAD još uvijek se u javnoj debati bije bitka oko represivnosti i liberalnosti propisa kojim će se regulirati tržište suplemenata. Debata je, naravno, proširena i u javnost od strane brojnih interesnih skupina, prije svega od strane industrije suplemenata, a odluka će biti donesena u američkom Kongresu. I u EU, za čiju se kandidaturu spremno natječemo, je prisutna snažna debata o propisima koji se tiču suplemenata, međutim na već donesene propise, čija se implementacija očekuje ove godine.

Naime, protekle godine je stupio na snagu, kada je o dozama i obliku suplementa riječ, izrazito restriktivni zakon koji europske proizvođače svodi na još niže doze nego su to dosad bile uobičajene. Riječ je o dozvoljenim dozama koje uglavnom ne prekoračuju one koje se mogu naći u nutritivno fortificiranoj hrani, poput dječjih formula, koje bi time također mogle doći pod udar novoga zakona, jer sadrže “previše vitamina i minerala”. U našoj Europi prigovor na ovakav zakon su imali Velika Britanija i Italija, a Britanci su se odmah dali u kontraakciju i pred Europskim sudom podigli tužbu protiv ovakvog zakona koji ograničava na selektirani broj proizvođača, i zapravo potire, proizvodnju suplemenata. U Velikoj Britaniji je potpisana je peticija s više od 1,000,000 potpisa koja je predana britanskoj vladi protiv ovakve EU Direktive.

Europska komisija (European Commission) i Agencija za standarde hrane (Food Standards Agency) donijeli su EU Direktivu o nutritivnim dodacima koji se smiju nalaziti u suplementima prehrani sadrži tzv ‘pozitivnu listu’ nutrijenata koja je izrazito limitirana po broju nutrijenata koji bi se na njoj nalazili. Tako brojni oblici vitamina koji su se dosad uspješno i sigurno koristili u mnogim proizvodima, različitih proizvođača, proglašeni nesigurnim i štetnim. Time su se brojni suplementi i dodaci prehrani koji se ne nalaze na toj listi našli na crnoj listi, i na dobrome putu da postanu ilegalni, poput marihuane i drugih narkotika. Premda je pomalo smiješno stavljati jedan vitamin izvan zakona, stara Europa se nije dala impresionirati stručnim podacima i svela je doze na često i manje nego ih zapravo ima u voću. Tako bi jedna acerola ili peršinov list mogli dospjeti u isti rang s opasnim tvarima ako 100 grama iste biljke stavite u bočicu i pokušate prodati kao suplement (2 primjera dijelova biljki iznimno bogatih vitaminom C), a osoba koja to čini notornim kriminalcem i, maltene, trovačem. Da stvar bude gora za donositelja zakona, na listi dopuštenih spojeva su se našli neki spojevi neki općenito poznati otrovni spojevi i kemikalije, tako da imamo apsurdnu situaciju da će biti prekršaj staviti 100 mg vitamina C više od 100 % RDA, ali neće ako dodate, primjerice, kalcijev oksid (živo vapno), natrijev hidroksid ili kalijev hidroksid koji dolazi u proizvodima za očepljivanje odvoda.

EU Direktiva klasificira vitamine i minerale u Europi kao medicinske lijekove (“medical drugs”) a ne kao prehrambene suplemente, što znači da će biti podložni državnim regulativama u smislu doze i mogućnosti kupnje, ne kao OTC do sada. Prema mišljenju zagovornika vitamina, stvari su još i gore, jer neki spojevi od vitalnog značaj za optimalno zdravlje čovjeka ne nalaze se na listi RDA nutrijenata, uključujući krom pikolinat, lizin i selen. Prema direktivi se ti i takvi spojevi isključuju iz OTC prodaje, i moći će se nabaviti isključivo na recept. Suplementi koji će ostati dostupni biće ograničeni na multivitaminske i multimineralne formule koje neće sadržavati više od 100 posto utvrđenih RDA doza, koje su u nutritivno orijentiranim tretmanima zapravo beskorisne količine jer se veće količine mogu dobiti primjenom sokova voća i povrća. Loša vijest za Europljane koji su do sada kupovali vitamine je također da će čak i takvi, reducirani multivitamini biti znatno skuplji nego do sada.

EU Food Supplements Directive, donesena s namjerom da se zaštiti konzumente od šarolike ponude na tržištu dodataka prehrani, tako se pretvorila u drakonski zakon koji isključuje slobodnu OTC prodaju vitamina i izjednačava ih so opasnim i nelegalnim supstancama. Apsolutna kontrola tako je dana u ruke ljekarnika i liječnika koji se zapravo vrlo malo u svome radu koriste preporukama tipa: “Uzmite x mg glutamina, cinka i vitamina C kako bi pojačali svoj imuni sustav.” Brojne znanstvene studije koje su pokazale i potvrdile sigurnost uzimanja razumnih doza vitamina nisu bile mjerilo prilikom donošenja ovoga zakona, koji u brojne apsurdne situacije stavlja komparabilno bezopasne doze vitamina i minerala koje se već decenijama prodaju diljem Europe, na istu razinu s dokazano otrovnim tvarima poput, navedimo banalne primjere, nikotina i alkohola, koji se ipak ne kupuju u ljekarnama. Naravno, zakonodavstvo služi za zaštitu zdravlja, ali se na ovaj način zabranjuju proizvodi koji će svoje mjesto sigurno naći na crnom tržištu. Nije teško zamisliti komičnu sliku nekoga sportaša kako, umjesto na zato predviđenome mjestu, kupuje glutamin i cinkove pastile iz ruku preprodavača na ulici, jer je iste dosad koristio u prevenciji gripe.

Broj posjeta privatnicima koji prakticiraju neki vid komplementarne alternativne medicine u Europi zapravo nadmašuje posjet liječnicima, i to cak dvostruko. Samo u Velikoj Britaniji, prema službenim vladinim podacima, Britanci godišnje potroše oko 70 milijuna funti (oko 780 milijuna kuna) na prehrambene suplemente, a oko 20% populacije koristi dodatke vitamina i minerala u svojoj ishrani. Ali Direktiva Europskog Parlamenta donesena u Travnju 2002. ove godine bi trebala biti pretvorena u legislativu zemalja članica kojima je dan rok od 2 godine da zakonodavstvo usklade, i prenijela ih time u kategoriju medicinskih lijekova. Kritičari i zagovornici vitamina također navode da je ovo kap koja je prelila čašu i optužuju za ovakav potez farmaceutske kompanije u nastojanju da preuzmu kontrolu nad unosnim sektorom prevencije bolesti i promicanja zdravlja, bez obzira na proteste nevjerojatnih 600 milijuna glasova protiv ove Direktive sakupljenih, kako tvrde, u najvećoj on-line peticiji www.vitamins-for-all.org, koji zahtijevaju slobodu pristupa prirodnim ljekovitim sredstvima.

Neki od zanimljivih zaboravljenih proizvoda koji se nisu našli na pozitivnoj listi:

Kalcijev fosfat
Kalcijev sukcinat
Dolomit
Krom pikolinat
Krom polinikotinat
Krom kvasac (GTF)
Bakar Glukonat
Tokotrienoli
Željezo bisglicinat
Magnezij glicinat
Mangan glukonat
Molibden glicinat
Selenov kvasac
Cink aspartat
Ester C
Kalcij askorbat