Saharogliceridi E474
18.10.2011. – Tragom vijesti iz jedne dnevne novine da se svinjetina krije u čokoladi, sladoledu, pasti za zube, pivu, jogurtu… da vidimo o čemu je riječ? Svinjetina, odnosno svinjsko meso nije samo po sebi prisutno u čokoladi ili sladoledu, ali to može biti neki od derivata svinjske masti, od kojih se proizvode sveprisutni aditivi.
Saharogliceridi su aditivi bez okusa i mirisa, a u ljudskoj hrani se koriste najviše kao emulgatori, te stabilizatori i zgušnjivači po potrebi. Označavaju se E brojem 474 i mogu se pronaći u mnoštvu proizvoda prehrambene industrije: sokovi, razni napitci (čokoladno mlijeko, kakao, napitci od sirutke), mliječni deserti (sladoled, voćni jogurt, tekući jogurt), sorbeti, gume za žvakanje, keksi, čips, smoki, deserti sa proizvodima od žitarica (puding od riže), peciva, termički obrađene mesne prerađevine, juhe, umaci, dijetetska hrana (hrana za dojenčad i djecu, proizvodi za mršavljenje, dodaci prehrani, napitci za sportaše), itd. Također se koriste u hrani za životinje, detergentima za domaćinstvo i industriju, kao i kozmetici.
Ovaj aditiv je zapravo mješavina raznih spojeva: 40 do 60% mono- i diestera saharoze sa masnim kiselinama, a ostatak su mono-, di- i trigliceridi masnih kiselina, te eventualno ostaci otapala. Proizvode se reakcijom šećera saharoze sa prirodnim jestivim masnoćama sa ili bez prisustva otapala. Pri sintezi se mogu koristiti otapala dimetilformaldehid, cikloheksan, izobutanol, izopropanol i etil acetat. Od sirovina za sintezu koriste se uglavnom ulja biljnog podrijetla, ali se mogu koristiti i masti animalnog podrijetla (najčešće se spominje svinjska mast, a drugi životinjski izvori ne mogu biti isključeni).
Ester saharoze sa jednom masnom kiselinom (mono-ester).
Masna kiselina može biti animalnog podrijetla (svinja).
Saharoza i masne kiseline mogu biti GMO (škrob iz GM kukuruza, ulje iz GM soje).
Vegetarijanci, vegani, muslimani i židovi trebali bi izbjegavati sve namirnice koje sadrže ovaj aditiv. Samo proizvođač aditiva može sa sigurnošću potvrditi porijeklo upotrijebljene masnoće za proizvodnju ovog aditiva. Kemijski gledano, struktura samih masnih kiselina iz biljaka i životinja neznatno se razlikuje (dužina molekule, broj nezasićenih ugljikovih veza).
Također, saharoza sa sintezu može se dobiti iz genetski promijenjenog kukuruza i soje, te nije moguća konačna procjena učinka tako proizvodenih saharoglicerida.
Nepoželjne pojave nisu do kraja ispitane, pretpostavlja se da su minimalne jer kako se ovaj aditiv sastoji od šećera i masnoća, probavlja se jednako kao i ovi spojevi iz hrane. Kod vrlo osjetljivih osoba i upotrebe visokih doza primijećeni su bolovi u trbuhu, mučnina, napuhavanje i proljev, odnosno laksativni učinak. Ekspertni odbor FAO/WHO postavio je prihvatljivi dnevni unos (ADI) na 0-30 mg/ kg tjelesne mase.
Ovaj aditiv nije dozvoljen za upotrebu u Australiji i nekim drugim zemljama.
