„Svjetska nagrada za hranu“ dodijeljena predstavnicima biotehnoloških multikompanija

Print Friendly, PDF & Email

 

 

19.06.2013. – U Washingtonu su najavljeni ovogodišnji laureati nagrade “World Food Prize” – “Svjetske nagrade za hranu”. Nagrađeni su genetičari Robert Fraley, Marc Van Montagu i Mary-Dell Chilton koji će podijeliti iznos od 250,000 američkih dolara.

Nagradu je obznanio američki državni tajnik John Kerry u State Departmentu uz obrazloženje da je uloga ovih genetičara u modernoj biotehnologiji biljaka otvorila vrata usjevima otpornim na pesticide, bolesti i ekstremne klimatske uvjete, kao i mogućnost rješavanja problema gladi u svijetu kroz povećanje prinosa i dostupnosti hrane. Nagrada je objavljena točno šezdeset godina od otkrića strukture DNA za koju su zaslužni biokemičari Watson i Crick.

Robert T. Fraley (60), izvršni pod-predsjednik i glavni tehnološki direktor multinacionalne kompanije Monsanto izjavljuje da je počašćen ovom izuzetnom nagradom: “Svijet ima tehnologiju da nahrani 10 milijardi ljudi. No glavno je pitanje danas, da li će farmerima i renčerima biti dozvoljena upotreba ove nove tehnologije? Dok postoje oni koji ne podržavaju naša napredna biotehnološka istraživanja, potreba za sigurnošću hrane i mogućnost da farmeri širom svijeta proizvedu dovoljno hrane daleko nadilazi svaku razliku u mišljenju”.

Marc Van Montagu (80) je osnivač i član nadzornog odbora Instituta za doseg biljne biotehnologije (Institute of Plant Biotechnology Outreach) na Gent Sveučilištu u Belgiji. Također je začetnik dvije biotehnološke kompanije: Plant Genetic Systems i Crop Design. Nakon dodjele, Van Montagu izjavljuje da je počašćen dobivenom nagradom i: “Nadam se da će ovo priznanje utrti put transgenim biljkama u Europu koja će prigrliti ovu tehnologiju, a to je esencijalni uvjet za globalno priznanje transgenih biljaka”.

Mary-Dell Chilton (74) je radila kao istraživač na Washingtonskom Sveučilištu, ali je i osnivačica i jedna od najvažnijih djelatnika tvrtke Syngenta Biotechnology gdje još i danas radi.

Fraley, Van Montagu i Chilton provodili su neovisno, početkom 80-tih godina studije na koji se način bakterije mogu upotrijebiti za ubacivanje gena u stanice biljaka. Ključ je mikrob Agrobacterium tumefaciens, koji injiciranjem vlastitog DNA uzrokuje tumorima slične izrasline na biljkama. Istraživači su uspjeli onesposobiti “tumorozni dio” bakterije i ubaciti gene koji su bili poželjni u novoj biljci. Tri tima stručnjaka je rezultate istraživanja prezentiralo 1983. godine na konferenciji u Miamiju.

Što trebate znati?

Prisjetite se, jeste li ikada čuli za “Svjetsku nagradu za hranu”? Ne?

To je zato što je ista važna za relativno mali broj osoba, mahom znanstvenika i stručnjaka za agrikulturu. Ipak, prije par dana je napokon izišla iz anonimnosti i postala poznata javnosti, čak je uspoređivana s agrikulturnim Oscarom ili pak agrikluturnim Nobelom. Monsantov izvršni direktor dobio je Svjetsku nagradu za hranu, Danski znanstvenik i Syngetina istraživačica također. Svjetska nagrada za hranu dodijeljena je ideji biotehnološke, genetičke manipulacije biljem tako nagradivši pionire u ovoj oblasti.

Nagrada je osnovana 1987. godine od strane amerikanca Normana E. Borlauga (Nobel za mir 1970.), još poznatijeg kao oca “Zelene revolucije” kojom je znatno povećana proizvodnja žitarica – ali i potrošnja pesticida. Cilj nagrade je odavanje priznanja osobama koje su svojim radom poboljšali kvalitetu, kvantitetu ili dostupnost hrane u svijetu.

Valja znati da je Svjetska nagrada za hranu često kritizirana jer favorizira industrijsku agrikulturu i biotehnologiju na uštrb neindustrijskih poljoprivrednih metoda. Radi se o privatnoj neprofitnoj organizaciji koja opstaje donacijama raznih kompanija (pr. General Foods), uključujući i sam Monsanto koji joj je 2008. godine dodijelio 5 milijuna američkih dolara. Očito, vješto uložen novac.

Ova nagrada ima pozitivan PR značaj za pobornike GM tehnologije i Monsanto, jer samu rekombinantnu tehnologiju i korporaciju postavljaju u pozitivno svjetlo i to niti mjesec dana od globalnog protesta “Marš protiv Monsanta” koji je održan i u Hrvatskim gradovima. No istovremeno, nagrada samo dolijeva ulje na vatru u žestokoj debati o ulozi rekombinantne biotehnologije u rješavanju problema gladi u svijetu. Valja se prisjetiti da je studija iz 2008. godine financirana od Svjetske Banke i UN pokazala da GM usjevi igraju marginalnu ulogu kod nestašice hrane u siromašnim zemljama.

Mjesto objave dobitnika, američki State Department pomno je odabran kako bi PR za rekombinantnu biotehnologiju poprimio još veću važnost. Bushova administracija iz ranih 90-tih poticala je “deregulaciju” čime je smanjeno opterećenje i potrebna sigurnosna testiranja u biotehnologiji s ciljem postavljanja SAD-a kao svjetskog lidera u ovom polju. Teško možemo zamisliti dodjelu ove nagrade negdje u Europi.

Zanimljivo, Fraley se zaposlio u Monsantu 1981. godine kao prvi molekularni biolog u tvrtki ali uskoro je napredovao ne misleći previše o laboratorijskom radu s biljnim stanicama, već je u planu imao ambicije i vizije razvoja poslovnog carstva. Kako je Mosanto kaskao za timovima Van Montagua i Chiltonove, kompanija je pomogla u financiranju njihovog rada te je tako došla do informacija koja ih je dovela do dominacije biotehnološkog biznisa. Fraley je također zaslužan za intenzivnu želju za prodajom genetski modificiranih usjeva što je i učinjeno 90-tih godina. Ako možemo izdvojiti jednu osobu koja personalizira kontroverznu ulogu Monsanta u agrikulturi, onda je to Fraley.

Multinacionalna kompanija Monsanto je osim po proizvodnji i patentiranju biljnog sjemenja poznata kao najveći proizvođač pesticida glifosata u SAD-u. Mnogi se pitaju nisu li GM usjevi samo cilj da se kontrolira svjetska proizvodnja hrane i poveća prodaja pesticida?

Danas se genetički modificirani usjevi uzgajaju na preko 170 milijuna hektara u cijelom svijetu. U uzgoju GM kultura (mahom soja, kukuruz, pamuk) sudjeluje 17,3 milijuna poljoprivrednika od kojih je 90% siromašnih farmera u zemljama u razvoju. Kupovina GM sjemenja obvezuje poljoprivrednike da koristi točno određene pesticide, a sjeme ne smije sačuvati za narednu godinu jer se time krši patentno pravo.

Izvori:
metro-portal.hr
worldfoodprize.org
The New York Times
npr.org