Trgovački lanci traže GMO-free stočnu hranu

Print Friendly, PDF & Email

 

 

09.10.2014. – Vodeći njemački trgovački lanci traže od proizvođača piletine i jaja da se vrate korištenju GMO-free stočne hrane. Krajem kolovoza 2014. najavili su njemačkim potrošačima da su od Peradarske udruge (ZDG) zatražili prestanak korištenja GMO stočne hrane za proizvodnju mesa peradi i jaja. Već od prvog dana 2015. godine trgovački lanci žele ponovnu opskrbu GMO-free jajima i mesom peradi.

Njemačka Peradarska udruga (ZDG) je u veljači 2014. godine jednostrano najavila kako da će prijeći na korištenje GMO stočne hrane. Slično su nešto ranije učinili proizvođači u Engleskoj i Danskoj. ZDG je odluku bazirao na navodnom manjku konvencionalno proizvedene soje koja se uglavnom uvozi iz Brazila. Čini se da su proizvođači pokušali smanjiti troškove uzorkovanja i sljedivosti u nabavi. Izjavu su povukli kada su Brazilske vlasti potvrdile da zemlja ima dovoljno konvencionalno proizvedene soje ne samo za potrebe Njemačke, već i za sve europske zemlje. Prema Brazilskim udrugama proizvođača i prerađivača soje (APRSOJA i ABRANGE) proizvodnja GMO-free soje raste radi povećanje potražnje prvenstveno iz EU, a farmeri se vraćaju konvencionalnoj soji jer ima veći prinos, bolje je prilagođena klimatskim uvjetima od GM soje te dobivaju bonuse povrh redovne cijene za certificiranu GMO-free soju.

Njemački trgovački lanci su najavili daljnje korake, a to je zahtjev za GMO-free stočnu hranu za svu stočarsku proizvodnju: mliječnu industriju, proizvodnju svinjetine i govedine.

Što trebate znati?

U Brazilu je uzgoj GMO soje dozvoljen 2003. nakon što se godinama krijumčarila preko granica, te danas ta zemlja proizvodi obje vrste. Većina soje završi u stočnoj hrani za prehranu goveda, svinja i peradi. Europska stočarska proizvodnja mlijeka, jaja i mesa ne bi mogla održati svoju razinu produktivnosti bez sojinih proteina iz Brazila. Soja i sojino brašno iz uvoza predstavljaju glavni put ulaska GMO-a u lanac proizvodnje stočne hrane, dok se dio koristi za proizvodnju hrane i aditiva (lecitin).

GMO soja se prska herbicidom glifosatom čije se molekule ugrađuju u stabljiku, lišće i zrna soje. Rezidue ove opasne kemikalije ne mogu se isprati s biljke jer prodiru u njenu unutrašnjost, a osim što je prisutan u biljci, glifosat se bioakumulira u organizmima nakon konzumacije (životinje, čovjek). Studija objavljena u znanstvenom časopisu okolišne i analitičke toksikologije (Journal of Environmental & Analytical Toxicology) u siječnju 2014. godine dokazala je prisutnost glifosata u kravljem mlijeku koje je bilo direktno proporcionalno količini u stočnoj hrani. Krave u GMO-slobodnim područjima imale su najmanje glifosata. Glifosat je detektiran u raznim organima krava: crijevu, jetri, mišićima, slezeni i bubrezima, što nije novost u znanstvenim krugovima. Zečevi su imali znatno manje rezidua glifosata u urinu od komercijalno uzgajanih kunića gdje se koristi GM soja.

Rezultati neovisne studije iz 2013. godine pokazali su da se tragovi glifosata i njegovog razgradnog produkta AMPA-e mogu pronaći u tijelima ljudi svih ispitivanih europskih država (ispitivanje provedeno u 18 europskih država, i Hrvatskoj također). Studija iz prosinca 2011. testirala je urin urbane populacije Berlina na glifosat. Testirani su radnici iz gradskog područja, novinari, odvjetnici, odnosno osobe koje ne dolaze u direktan kontakt sa glifosatom niti se bave agrikulturnom proizvodnjom. Studija je dokazala prisutnost glifosata u svim uzorcima urina u rasponu od 0,5 do 2 ng/ml – dok je gornja granica u vodi za piće je 0,1 ng/ml!

Neke zemlje članice EU imaju nacionalnu regulativu u kojoj se podupire označavanje hrane slobodne od GMO-a. Gdjegod je implementirano ovakvo označavanje, došlo je do povećanja prodaje i potražnja za GMO-free hranom je u porastu. S ovakvom vrstom deklariranja konvencionalnih proizvoda koji dobivaju oznaku GM-free, europskim farmerima i potrošačima je omogućen veći izbor, a u supermarketima se jasno vidjelo što ljudi žele kupovati. Želeći udovoljiti željama potrošača i u strahu od mogućih smanjenja profita, trgovački lanci su zatražili promjenu u lancu dobavljača krenuvši od peradi i jaja, bez obzira na pritisak biotehnološkog lobija.

Predstavnici industrija koje koriste soju u proizvodnji hrane i stočne hrane, te predstavnici trgovačkih grupacija potpisali su 2013. godine “Briselsku deklaraciju o soji” (Brussels Soy Declaration) u kojoj podupiru proizvodnju konvencionalne soje u Brazilu. Među njima su: Colruyt Group (trgovački lanci iz Belgije, Francuske, Luksemburga), Deutshe Verband Tiernahrung (njemačka udruga za stočnu hranu), EDEKA (udruga malih i srednjih poduzeća), Kaufland Group i Lidl (trgovački lanci iz Njemačke i srednje Europe), REWE grupa (u koju spada Billa), Švicarska Soja Netzwerk u koju su udruženi proizvođači, okolišne organizacije i prodajni lanci, Spar grupa (trgovački lanci iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Češke i Hrvatske) te s još nekim organizacijama. Deklaracija je nastala neposredno nakon što su britanski supermarketi najavili da neće tražiti od dobavljača mesa da se životinje hrane GMO-free sojom.

Što se tiče naše zemlje ministar poljoprivrede je početkom 2013. godine potpisao deklaraciju „Dunav soja“ kojoj je cilj povećanje proizvodnje GMO-free soje u Europi. Potpisnici deklaracije „Dunav soja“, zemlje u Dunavske regije ovim potezom žele smanjiti ovisnost europskih proizvođača o uvozu soje. U Hrvatskoj se 2013. godine konvencionalna soja uzgajana na 55.000 ha s prinosom od 2,0 tona po hektaru, što je iznosilo 110,000 tona. Hoće li uslijediti povećanje uzgoja nakon potpisivanja, još ćemo vidjeti.

Izvori:
-German Supermarket Giants Demand Return to GMO-Free Fed Poultry, 2. September 2014, Global GMO Free Coalition, gmofreeglobal.org
-Soybeans. GMO Compass, gmo-compass,org
-EU retailers pledge support for Brazilian non-GMO-soy, 08.05.2013., All About Feeds, allaboutfeeds.net
-Briselska deklaracija o soji, 2013

 

Srodni članci ...

GM klopka, pregled loših strana GMO-a
views 1908
    Ožujak 2014. - Genetsko inženjerstvo (rekombinantna DNA, trasgenetika) je proces ubacivanja stranog gena u domaćina s ciljem dobivanja stanice s novim, poboljšanim svojst...
Glifosat u nama
views 2509
    07.11.2013. - Sistemični ne selektivni herbicid širokoga spektra – glifosat – sintetizirao je 1970. godine Monsantov kemičar John E. Franz. Kompanija ga je komercijalizir...
Prihvatljivi dnevni unos za glifosat
views 493
    12.01.2017. - Prihvatljivi dnevni unos (engl. Acceptable Daily Intake, ADI) definira količinu kemikalije (aditiva, rezidue pesticida) koji je se nalazi u hrani i može se ...
Nijemci naveliko kontaminirani biljnim otrovom glifosatom
views 2224
    16.03.2016. - Tri četvrtine njemačke populacije izlučuje glifosat u urinu u količinama koje su veće od maksimalno dozvoljene količine u vodi za piće koja iznosi 1 ppb (0,...
Hoće li Europske države izabrati uzgoj GMO-a?
views 638
    19.09.2014. - Europski zakoni su do sada donekle uspješno štitili Europsko tlo od invazije patentiranih transgenskih kultura. Zabrana uzgoja uvedena je 1998. godine, ali ...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *