Vježbanje prije masnog obroka može ograničiti njegove loše učinke

Print Friendly, PDF & Email

 

01.01.2005. – Pred nama je zima dok prolaze novogodišnji i božićni blagdani, i svi savjeti iz kuta blagdanskog obilja polako gube na važnosti. Ipak, ista upozorenja vrijede i za ostatak zime, sve do uskrsnih blagdana za sve ljude koji zimi nastavljaju da jedu bogatu hranu, i poslije iščekivanog blagdanskoga stola obilja, savjetujemo da razmisle o odvajanju malo vremena za vježbanje prije jela.

Naime, jedna mala i zanimljiva studija ukazuje da duga šetnja prije masnog obroka može smanjiti posljedice visokog unosa masti na funkciju krvnih žila. Za konzumiranje hrane visokog sadržaja masti je poznato da to privremeno podiže razine lipida u krvi (poput triglicerida), a nedavna istraživanja su pokazala da obilat obrok može privremeno narušiti funkciju stijenki krvnih žila – stanica endotela.

Ova nova studija, objavljena čini se u pravi trenutak, u prosinačkom broju prošle godine (12/05) Journal of the American College of Cardiology, ukazuje da umjerena vježba može otupiti oštricu takva učinka kod pretilih i vitkih sredovječnih muškaraca. Dvadeset muškaraca u studiji je imalo bogat obrok – tučeno vrhnje, čokolada i nevjerojatnih 80 grama masti – u dvama različitim uvjetima kroz dva različita dana. U jednom slučaju, proveli su 90 minuta hodajući na pokretnoj traci jedan dan prije obroka; u drugom slučaju, imali su taj obrok poslije dana nevježbanja.

Istraživači su pronašli da su nivoi triglicerida poslije obroka, u manjoj mjeri porasli kada su ispitanici vježbali prije obroka. Štoviše, funkcija njihovih krvnih žila – specifično, dilatacija sitnih žilica u nadlaktici u odgovoru na povećani krvni protok – je bila bolja u usporedbi sa stanjem nevježbanja.

Rezultati ove studije, prema voditelju dr. Gilu s Univerziteta u Glasgowu, doista ukazuju da vježbanje može pomoći smanjivanjem potencijalno neželjenog učinka masnih obroka na funkciju krvnih žila. Time se, naravno, nipošto nije htjelo reći da osobe koje redovito vježbaju imaju odobrenje da se prepuste jelu neumjereno. Također je primijećeno općenito smanjivanje u funkciji krvnih žila nakon masnog obroka, bilo ispitanici vježbali ili ne. Međutim, kada je obrok stigao poslije duge šetnje, ta narušenost funkcije je bila manje izražena.

U prošlim istraživanjima pokazalo se da visoko-masni obroci, ali ne i malo-masni, mogu privremeno prigušiti normalnu dilataciju krvnih žila. Protekla istraživanja su pokazala da visoko-masni obroci, ali ne i oni nisko-masni, mogu privremeno normalizirati širenje krvnih žila. Zabrinutost, prema dr. Gilu, leži u tome da ako se ovi efekti ponavljaju poslije obroka svaki dan, tijekom vremena doći će do posljedica po kardiovaskularno zdravlje te osobe. Prosječna osoba unese otprilike 70 do 100 grama masti na dan, što ukazuje da su njihovi lipidi u krvi povišeni u najvećem dijelu dana, svakodnevno.

Nova otkrića ukazuju da redovito vježbanje može ograničiti potencijalnu štetu po funkciju krvnih žila – i ponuditi drugi mogući razlog zašto vježbanje poboljšava zdravlje srca. Nije posvema jasno na koji se način vježba prije obroka suprotstavlja učincima masnog obroka. Aktivnost, prema Gilu, može pomoći u snižavanju razine masnoća u krvi, i dajući česticama masti manju priliku za “interakciju” sa stijenkama krvnih žila, ili dajući poticaj protoku krvi, poticaj koji može potrajati i satima nakon vježbanja.

Studiju je financirao britanski British Heart Foundation, uključujući 10 muškaraca normalne težine i 10 pretilih. Za stanje vježbanje, hodali su umjerenim tempom 90 minuta. Kraći periodi vježbanja mogu također biti od pomoći za funkciju krvnih žila, budući da su istraživači prethodno utvrdili da 30 minuta aktivnosti može sniziti razine masnoća u krvi poslije obroka.

Izvor: Journal of the American College of Cardiology, Prosinac 21, 2004.