Voće, općenita svojstva

Print Friendly, PDF & Email

 

 

Voće je od pamtivijeka osnovni prehrambeni artikl čovjeka. Danas ga više od pola svjetske populacije kupuje na tržnicama ili dućanima, budući da živi u nekom obliku urbanog naselja. Prvotno je čovjek bio lovac i sakupljač, te su mu plodovi prirode bili osnovna hrana. Razvojem civilizacije došli su ratari i stočari koji su hranu počeli uzgajati umjesto sakupljati u prirodnom okolišu, ali je voće do danas ostalo u temeljima naše prehrane.

Kada bi se vratili u vremenu vjerojatno ne bi prepoznali niti jednu od današnjih sorti, jer su divlje bile puno manje, a okusom vrlo drugačije. Današnje sorte su plod selekcije od već nekoliko stoljeća, a hibridi i najnoviji GMO plod su posljednjih tehnoloških dostignuća. Da li će nam biti na korist ili uništenje, odgovor leži u bliskoj budućnosti.

Nutritivni sastav

Voće ljudskom organizmu odgovara kao izvor brze energije i tekućine s elektrolitima i mineralima, jer je većina voćki po sastavu ugljikohidratna s puno vode. To ne vrijedi za orašaste plodove koji su energetski gusti i bogati na mastima i proteinima. Uzevši takav kriterij, možemo reći da voće karakterizira razmjerno mala energetska gustoća zbog visokog sadržaja vode (osim kod orašastog voća), te visoka biološka vrijednost zbog sadržaja vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana. Tu su i metabolički kofaktori, organske kiseline i čitav splet korisnih fitokemikalija.

Visoki sadržaj vode u većini svježega voća kreće se od 70-95%, što značajno utječe na kvalitetu i održivost voća od vremena berbe, te zahtjeva posebne uvjete transporta, čuvanja i prodaje, dok je rok valjanosti često ograničen. Visoki sadržaj vode i razgradivo tkivo neotporno na mehaničke sile često pogoduje mikrobiološkom kvarenju.

Voće kao grupa namirnica zadovoljava samo manji dio energetskih potreba odrasle osobe. Od energetskih sastojaka voće sadrži jednostavne i složene ugljikohidrate u razmjerno velikim količinama (do 20%). Općenito dominiraju jednostavni u zrelom voću, od kojih su najviše zastupljeni glukoza, fruktoza i saharoza čiji se međusobni odnos razlikuje od voća do voća. Škrob u nezrelom voću zrenjem prelazi u odgovarajuće šećere karakteristične za pojedine tipove voća. Od vlakna u voću nalazi se celuloza, lignani te pektin koji mu daje željenu strukturu, a kuhanjem voća tvori veoma cijenjene gelove i želee. Vlakana iz voća doprinose oko 10% unosa ukupnih vlakna u prehrani, i to vodotopivih vlakana koji su najefektivniji u sniženju serumskog kolesterola.

Za preporučeni unos od 25-30 g vlakana dnevno važno je  rasčlaniti da mora sadržavati balans topivih i netopivih vlakana, u čemu je doprinos voća topivim vlaknima od krucijalne važnosti.

Voće sadrži od 0,25 do 2% mineralnih tvari, najviše su zastupljeni kalij, kalcij, fosfor, natrij, magnezij, željezo, te oligoelementi cink, bakar, mangan, kobalt, selen, krom te sumpor, klor i jod. Budući da biljke crpe minerale iz tla, sadržaj ovih elementa može znatno varirati. Razmjerno visok sadržaj kalija i natrija u voću razlog je da su ti proizvodi najčešće alkalnog karaktera, te u prehrani čine ravnotežu sa kiselinama koje nastaju metabolizmom mesa, mlijeka, ribe, brašna, kruha i drugih namirnica.

Organske kiseline (limunska, jabučna, vinska i dr.) i aromatske tvari zajedno sa ugljikohidratima kao nosiocima slatkog okusa daju voću ugodan i cijenjen okus i osvježavajuću aromu.

Bjelančevine (proteini) nisu karakterističan sastojak voća, kao ni masti (osim kod orašatog voća) koje obično ne prelaze 1% ukupnog sastava.

Svježe voće u općenitom prehrambenom profilu predstavlja dobar izvor vitamina C, provitamina A, a nešto manje vitamina B kompleksa te vitamina K. Svježe voćke su najvažniji izvor vitamina C u prehrani – smatra se da voće daje 40% od ukupnog unosa vitamina C. Sadržaj vitamina C u pojedinom plodu iste vrste voća najviše ovisi o poziciji biljke i osunčanosti ploda u toku rasta. Važno je i vrijeme skladištenja, odnosno svježina voćke, budući s vremenom količina ovog i drugih vitamina topivih u vodi opada prirodnom razgradnjom.

Voće izrazitih boja važan je izvor antioksidansa. Primjerice voću obojenom žuto, crveno i zeleno tu su dominantni karotenoidi, a ljubičasto odnosno plavkasto polifenoli te stoga ima važno mjesto u prehrani budući da osim vitamina i minerala obogaćuje organizam velikim količinama zaštitnih antioksidansa.

Srodni članci ...

Podjela voća
views 8718
    Citrusi ili agrumi bergamot - četrun - grejpfrut - kumkvat - limeta - limun - mandarina - naranča - naranča, gorka - pomelo - tanđelo - tanđerina Citrusi ili agrumi p...
EU želi regulirati kultivaciju svog voća i povrća …
views 536
    ... čak i u privatnim posjedima! Regulativa za marketing reproduktivnog biljnog materijala naći će se pred članovima Europske komisije 6. svibnja 2013. godine. EK želi...
Badem
views 1464
    Badem je naziv za malo stablo Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae. Iako smo ga uvrstili pod orašasto voće, badem je zapravo koštunica iz porodice ruža. U bliskom je sro...
Borovnica
views 994
    Borovnica je bobičasti plod nekoliko vrsta grmova roda Vaccinium, porodice Ericaceae, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerika odakle je prenesena u Europu i kod na...
Brusnica
views 742
    Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u različitim vrstama prerade. Kao nutraceutik, voćka je to koja se dokazala kao izvrsna pomoć u liječenju i prevenciji infe...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *