6. veljače
2009. – Američka FDA odobrila je genetski modificirane koze i lijek “ATryn” koje ove životinje proizvode, te je time započelo novo doba u proizvodnji lijekova iz živih životinja. Kompanija GTC Biotherapeutics pod kontroliranim uvjetima drži stado od 200 koza na farmi u centralnom dijelu države Massachusetts, a koje su genetski modificirane tako da u mlijeku proizvode rekombinantni humani antitrombin, protein čija je funkcija zgrušavanje krvi u ljudskom organizmu.
Tehnika za dobivanje lijeka iz mlijeka živih koza podrazumijeva “spajanje” kozjeg gena koji je zadužen za stvaranje beta-kazeina s ljudskim genom za antitrombin, koji se zatim mikroinjekcijom ubacuje u jednostanični embrio koze i implantira u jajovod surogat koze. Jednom kada se potvrdi da odrasle GM koze proizvode antitrombin u mlijeku, one se dalje konvencionalno razmnožavaju kako bi se proširilo GM-stado. GTC tvrdi da je njihova metoda jeftinija i daje veće količine antitrombina od postojećih metoda (npr. ekstrahiranje iz ljudske krvi ili uzgoj u reaktorima s genetski stvorenim stanicama). Navodno jedna koza može proizvesti godišnje toliko antitrombina koliko se dobiva iz 90.000 darivanja krvi. Za veće potrebe, planiraju proširenje stada.
No jesu li ovim dostignućem životinje postale hodajuće tvornice lijekova? Potvrđuje li čovjek mehanističku upotrebu životinja kao alata za svoje potrebe, kao imovinu i ulaganje, komad mesa, „ono“, te pritom zanemaruje da su i one osjećajna bića? Da li bi Majka Priroda ikada stvorila mutanta Homo sapiensa i Capre hircus? Ponovno se iskorištava žensko načelo, vime koze za kreiranje profita, na isti način kao što se iskorištava krava za proizvodnju mlijeka i kokoš za proizvodnju jaja. Muškim kozlićima nema mjesta u ovoj „proizvodnji“, i pitanje je gdje oni završavaju, što je s bolesnim GM-kozama i onima koje su odradile svoju svrhu? Što se dešava s kozjim mijekom iz kojega je ekstrahiran protrombin? Ništa od ovoga ne smije dospjeti u čovjekovu hranu jer FDA nije odobrila GM-koze i GM kozje mlijeko za prehranu ljudi, kao ni njihove ne-transgene majke koje služe za razmnožavanje stada.
Kozama bi kratkoročno i dugoročno mogao naštetiti ljudski gen koji je ugrađen u njihovu DNA, koji bi osim funkcije u proizvodnji proteina mogao imati i regulatornu funkciju unutar stanice. Moguća je i kontaminacija lijeka „ATryn“-a s virusima ili mikroorganizmima s koza – to bi bio klasičan primjer zoonoze. Životinje bi mogle pobjeći slučajno, ili namjerno, te tako raširiti u njima prisutan ljudski gen s nesagledivim posljedicama.
Izvor:
Andrew Pollack: FDA approves drug from gene-alteres Goats, The New York Times, 07.02.2009., www.nytimes.com
- natrag na kalendar
