Alergije u dojenačkoj dobi
2009. – Na alergije treba obratiti pažnju već iz obiteljske anamneze. Ako je poznato da jedan od roditelja ili oba roditelja, imaju alergiju na neku određenu vrstu namirnica, velika je vjerojatnost da će i dijete imati povećanu sklonost ka izbijanju alergije. Već pri prvim liječničkim kontrolama potrebno se savjetovati s liječnikom kako bi se eventualno smanjio rizik od izbijanja simptoma. Hoće li kod dojenčeta doći do izbijanja alergije ovisi o nizu faktora, osim obiteljske sklonosti, važnu ulogu igra i izloženost vanjskim alergenima.
Od alergije štiti dojenje ili hipo-alergeno mlijeko
Kod dojenčadi s visokim rizikom od izbijanja alergije, preporučuje se dulje dojenje, najmanje šest mjeseci, a po mogućnosti i do godinu dana. Ako majka ne doji, preporučuje se upotreba hipo-alergenog mlijeka (HA mlijeko).
HA mlijeko je mlijeko namijenjeno djeci sklonoj alergijama. Dobiveno je iz kravljeg mlijeka, ali specijalnim tehnološkim postupkom proteini su tako rascijepljeni da ne izazivaju alergijske reakcije u obimu kao nehidrolizirani proteini (proteini sadržani u neprerađenom kravljem mlijeku). U drugim sastojcima je HA mlijeko potpuno je identično drugim vrstama adaptiranog mlijeka.
Bebe koje spadaju u rizičnu grupu trebale bi već od samog početka uzimati HA mlijeko (ako majka ne doji!), jer ako majka počne davati neki drugi proizvod koji je u pravilu slađi (uslijed cijepanja proteina mlijeka, mlijeko dobiva blago gorkasti ukus), može se desiti da će beba odbijati HA mlijeko.
U slučaju da je alergija na kravlje mlijeko preko testova potvrđena, pedijatar bi trebao preporučiti specijalno mlijeko s potpuno hidroliziranim proteinom, i to mlijeko je obično još gorčeg okusa.
U novije vrijeme, na tržištu se pojavljuju proizvodi za bebe od sojinog mlijeka, kozjeg, ovčjeg, ali to nije za preporučiti jer različite vrste mlijeka se razlikuju po kemijskom sadržaju i nisu prilagođene ishrani dojenčeta.
Dodatne mjere za smanjenje rizika izbijanja alergije
Neke novije spoznaje ukazuju na to kako zaštititi bebu od izbijanja alergije. Važno je već u trudnoći prekinuti s pušenjem (partner također!), te uravnoteženo i zdravo se hraniti.
S uvođenjem kašica treba pričekati do 6. mjeseca. Kod uvođenja kasica treba biti konsekventan i oprezan.
U prvoj godini treba izbjeći uvođenje hrane s visokim alergijskim potencijalom. U tu skupinu namirnica spadaju svježe kravlje mlijeko i proizvodi od svježeg kravljeg mlijeka, jaja, riba, soja i sojini proizvodi, agrumi (oprez kod dodavanja narančinog soka!), jagode, celer, jezgrasto voće (orasi, bademi, lješnjaci), čokolada. Te namirnice treba postepeno i tek nakon napunjenih godinu dana uvoditi u prehranu. U iznimnim slučajevima može i mrkva izazvati alergiju, te tada treba uz krumpir u prve kašice dodavati povrće s niskim potencijalom izazivanja alergija, a to su tikvica, bundeva, koraba, karfiol ili brokula.
Između uvođenja svake pojedinačne namirnice koja ima visi potencijal izazivanja alergije, treba proći dva tjedna.
Kod uvođenja mliječnih kašica, preporučuje se priprema kasica od HA mlijeka i rižinih ili kukuruznih pahuljica.
Kako prepoznati alergiju
Alergiju u dojenačkoj dobi teško je dijagnosticirati i prepoznati. Važno je obratiti pažnju na niz simptoma i o tome konzultirati se s liječnikom. Neki od češćih simptoma koji ukazuju na alergiju su osipi i crvenila na koži, često curenje nosa, učestale i neobjašnjive dijareje (proljevi). Ako navedeni simptomi dulje traju, ili se javljaju pri kontaktu s određenom namirnicom (u dojenačkoj dobi najčešće kravljim mlijekom), potrebno je posavjetovati se s liječnikom i po mogućnosti napraviti alergijski test. U dojenačkoj dobi se najčešće testira na podnošenje proteina mlijeka i gluten.
Autor: dr. M. Stojanović, nutricionist
