Askorbinska kiselina
Vitamin C odnosno askorbinska kiselina je hidrofilni vitamin. Vitamin C nastaje iz glukoze preko uronske kiseline kod biljaka i životinja. Kod primata ova reakcija nije moguća radi nedostatka enzima L-gulonolakton oksidaze koja omogućuje pretvorbu glukoze u askorbinsku kiselinu. Stoga čovjek i ostali primati moraju askorbinsku kiselinu svakodnevno unositi ishranom.
Aktivni oblik vitamina C je askorbinska kiselina, a njena osnovna funkcija u organizmu je uloga reducensa u mnogim različitim metaboličkim reakcijama. Askorbinska kiselina može reducirati citokrome A i C u procesu staničnog disanja. Također je kadra reducirati kisik koji udišemo. Kada govorimo o vitaminu C kao o kofaktoru, njegova najvažnija reakcija je hidroksilacija prolina u hidroksiprolin, kod sinteze kolagena. Time je svo vezivno tkivo, koje u principu sadrži kolagen kao osnovnu veznu tvar, od tetiva do mišića i kostiju, ključno vezano uz status ovog vitamina. Zarastanje rana koje počinje sintezom i umrežavanjem kolagenih vlakana također ovisi o kvaliteti i sintezi kolagena u vezivnom tkivu koje nastaje kao ožiljno tkivo. Vitamin C je također nužan za funkciju kostiju, budući je kolagen sastavni dio koštane srži.
Osim sinteze kolagena, vitamin C nastupa kao kofaktor i u drugim metaboličkim reakcijama. Primjerice, u katabolizmu tirozina, sintezi epinefrina iz tirozina, sintezi žučnih kiselina. Također se smatra da je bitan za nastanak steroidnih molekula (od kojih nastaju steroidni hormoni, ili kortikosteron). Ova povezanost se objašnjava time što adrenalni korteks sadrži veću količinu vitamina C, koja se troši kada ACTH (adrenokortikotropni hormon) stimulira nadbubrežnu žlijezdu.
Vitamin C također je bitan za apsorpciju nekih minerala (primjerice željeza i kalcija) i u uskoj je vezi s vitaminom E, u kojem djeluje u složenoj regenerativnoj antioksidativnoj sprezi. Jedan je od glavnih antioksidansa citosola, dok je vitamin E inkorporiran u staničnu membranu.
aktivni oblici: askorbat, askorbinska kiselina
jedinica mjere: miligram
dnevna potreba: 110 mg/dan za zdrave osobe (pušači 140 mg)
Deficit
Teški deficit vitamina C poznat je kao skorbut. To je metabolički poremećaj u kojem se zbog nedostatka vitamina C ne odvija posttranslakcijska modifikacija kod sinteze kolagena. Jedan od primjera djelovanja vitamina C u sintezi kolagena je hidroksilacija prolina u hidroksiprolin, koja utječe na čvrstoću kolagenskih niti odnosno tkiva koje čini. Kroz povijest je skorbut bio poznat kao bolest moreplovaca, jer na dugim putovanjima nisu imali izvor vitamina C u prehrani. Poznata je i često pričana priča o kapetanu Cooku, kiselom kupusu i skorbutu.
Vitamin C se kao hidrosolubilan vitamin dobro apsorbira, i iz većine izvora pruža dobru bioraspoloživost. Uzrok deficitu ovog vitamina prije svega je manjak u ishrani i/ili povećane potrebe. Stres ili ozljeda organizma predstavljaju takvo fiziološko stanje u kojem je povećana potreba na vitaminu C. Ključ leži u brzom gubitku vitamina C u adrenalnoj žlijezdi, u kojoj se inače nalazi veća količina vitamina C, u odnosu na ostala tkiva. Ova pojava u stanju stresa još uvijek nije do kraja razjašnjena, ali je pretpostavka da je to ili zbog preraspoređivanja ovog vitamian u područja gdje je povećana potreba ili povećanog sveukupnog trošenja ovog vitamina u takvom stanju.
Simptomi skorbuta:
-sklonost modricama, bol mišića, brzi zamor mišića
-mekane i otečene desni, krvarenje iz desni
-hemoragija, sporo zarastanje rana
-anemija, osteoporoza
NAPOMENA: dokazano je da pušenje cigareta rapidno troši zalihe vitamina C, te tako pušači imaju slabiji status ovog vitamina od nepušača. Stoga su i potrebe za osobe koje puše duhanske proizvode ili one koje su izložene pasivnom pušenju veće od normalne zdrave osobe.
Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist
- natrag na podjelu vitamina
