Benzoati – intolerancija
Benzojeva kiselina i njeni derivati posjeduju znatno antimikrobno djelovanje na kvasce, te se radi tog svojstva koriste kao prehrambeni aditivi u mnogim namirnicama. Dodaju se u mariniranu ribu, voćna punjenja, džemove, umake za salatu, gazirana bezalkoholna pića i pivo, također i u pekarske proizvode koji se ne fermentiraju prirodnim putem (jer uništavaju kvasce). Koriste se za konzerviranje kiselih krastavaca, umaka i voćnih sokova, također i za jestive preljeve, ali i za zaštitu drugih aditiva, sredstva za bojenje hrane i podešavanje kiselosti hrane. Razgradni produkt benzoil peroksid koristi se za izbjeljivanje brašna.
Benzojeva kiselina i benzoati našli su primjenu u kozmetičkim proizvodima (paste za zube, tekućine za ispiranje ustiju, razna kozmetika) i lijekovima, gdje je njihov dodatak reguliran, kao i u hrani. Neka su ispitivanja pronašla benzojevu kiselinu, njene soli i estere u mnogim pastama za zube, kremama i losionima niskog pH do koncentracije od 0,5%, a također i u nekim deodorantima. Neki lijekovi za liječenje kožnih gljivičnih oboljenja, baziraju se na benzoatima, dok se natrij benzoat koristi i u farmaceutskoj industriji kao konzervans.
No tehnička upotreba je najveća: natrij benzoat se koristi kao aditiv u antifrizu i postrojenjima s vodenim hlađenjem. Plastične posude od polipropilena sadrže natrij benzoat koji im daje čvrstoću i prozirnost, a isti se primjenjuje i u fotografskoj industriji.
Benzojeva kiselina i njeni derivati u hrani
Benzojeva kiselina se prirodno pojavljuje u mnogim biljkama i životinjama, kao intermedijer u sintezi drugih spojeva. Stoga je prirodni sastojak hrane, uključujući mlijeka i mliječnih proizvoda. Prirodno prisutna benzojeva kiselina doseže maksimum od prosječnih 40 mg/kg hrane. Visoke koncentracije prirodno prisutne benzojeve kiseline mogu se naći u nekom bobičastom voću. Zrele bobice brusnice i borovnice sadrže od 300 do 1300 mg/kg slobodne benzojeve kiseline. Veći sadržaj benzojeve kiseline može se naći u suhim šljivama, klinčiću i ulju anisovih sjemenki.
| Namirnica | Sadržaj benzoata |
| mlijeko | tr. – 6 mg/kg |
| jogurt | 12 – 40 mg/kg |
| sir | tr. – 40 mg/kg |
| voće (osim bobičastog) | tr. – 14 mg/kg |
| krumpir, leguminoze, cerealije | tr. – 0,2 mg/kg |
| sojino brašno, jezgrasto voće | 1,2 – 11 mg/kg |
| cvjetni med | <100 mg/kg |
| bobičasto voće, brusnica i borovnica | 300 – 1300 mg/kg |
Nažalost nema puno analiza procesirane hrane koje bi pokazale koliki je stvarni sadržaj benzoata u toj hrani (nakon dodatka benzoata kao aditiva). U Europskoj Uniji se količina benzojeve kiseline i natrij benzoata u različitoj hrani ograničuje se na 0.015-0.5% (EC, 1995). Optimalna je količina od 0.1% kod proizvoda čiji je pH podešen na 4,5 ili manje. Ako proizvođači poštuju propise o dodatku aditiva, njihov sadržaj ne bi trebao prelaziti razinu od 5000 mg/kg hrane.
Dakle, smatra se da najveći dio ekspozicije prema benzojevoj kiselini i natrij benzoatu proizlazi iz hrane, tj. radi njihove upotrebe kao antimikrobnih sredstva. Najveći unos je iz gaziranih bezalkoholnih pića.
Kod osjetljivih osoba benzoati mogu stvarati određene zdravstvene poteškoće, tj. urtikariju, angioedem i astmu, također su povezani s hiperaktivnošću kod djece. Zbog kemijske sličnosti, osobe koje su osjetljive na benzojevu kiselinu često pokazuju osjetljivost i na salicilate prisutne u hrani. Potrebno je znati da je jedan od derivata benzojeve kiseline i acetil-salicilna kiselina, koja nam je bolje poznata pod komercijalnim farmaceutskim nazivom aspirina.
U prevenciji navedenih zdravstvenih problema, najbolje je koristiti sveže namirnice u kojima nema dodanih aditiva, a treba smanjiti unos bobičastog voća koje prirodno sadrži visoku razinu benzojeve kiseline. Kada se koriste industrijski proizvodi, svakako treba izbjegavati gazirana bezalkoholna pića, a prije upotrebe svakog ostalog proizvoda provjeriti da li navedeni sadrže benzojevu kiselinu i njene derivate, dakle potražiti na deklaraciji E brojeve od 210 do 219.
Treba izbaciti iz upotrebe sljedeću industrijsku hranu koja uglavnom ima dodane benzoate:
marinirani riblji proizvodi
kiseli krastavci
dresinzi za salatu
pekarski proizvodi
gazirana pića s okusom limuna, naranče, trešnje i drugog voća
voćni sokovi i sirupi, voćni jogurti
marmelade i želei
pivo
čokolada
sirevi
sladoled
margarin
bomboni i guma za žvakanje
Pažnju treba posvetiti i kozmetičkim proizvodima, tj. treba izbaciti iz upotrebe sva sredstva koja sadrže benzoate.
Popis aditiva benzoata u hrani
E 210 benzojeva kiselina (benzoic acid)
E 211 natrij benzoat (sodium benzoate)
E 212 kalij benzoat (potassium benzoate)
E 213 kalcij benzoat (calcium benzoate)
E 214 etil 4-hidroksibenzoat (ethyl 4-hydroxybenzoate)
E 215 natrij etil 4-hidroksibenzoat (sodium ethyl 4-hydroxybenzoate)
E 216 propil p-hidroksibenzoat (propyl p-hydroxybenzoate)
E 217 natrij propil p-hidroksibenzoat (sodium propyl-p-hydroxybenzoate)
E 218 metil 4-hidroksibenzoat (methyl-4-hydroxybenzoate)
E 219 natrij metil p-hidroksibenzoat (sodium methyl p-hydroxybenzoate)
