Nijemci naveliko kontaminirani biljnim otrovom glifosatom

 

 

16.03.2016. – Tri četvrtine njemačke populacije izlučuje glifosat u urinu u količinama koje su veće od maksimalno dozvoljene količine u vodi za piće koja iznosi 1 ppb (0,1 mcg/lit).

Zaklada Heinrich Böll (Heinrich Böll Foundation) provela je do sada najveće istraživanje rezidua herbicida glifosata u ljudskome tijelu, u kojoj je pokazano da 99,65% od ukupno 2009 ispitanika izlučuje navedenu sintetsku tvar, od toga:

– 75% ispitanika imalo 5 puta veću količinu glifosata u urinu no što je to dozvoljeno u pitkoj vodi,

– 1/3 ispitane populacije imalo je između 10 do 42 puta veću koncentraciju glifosata no što je to dozvoljeno u pitkoj vodi.

Najveće količine nađene su u dobnoj skupini djece od 0-9 godina i adolescenata dobi 10-19 godina, posebno kod onih koji su odrastali u ruralnim područjima na farmama. Osobe koje su konzumirale meso također su imale više glifosata od vegetarijanaca i vegana.

glifosat_njemačka

Čak i minimalne razine glifosata su rizične jer on spada u endokrine disruptore – spojeve koji poremećuju rad hormona i za koje ne vrijedi osnovna toksikološka krivulja doza-učinak gdje je toksični učinak proporcionalan dozi. Endokrini disruptori pokazuju toksikološki efekt kod niskih razina unosa, posebno su opasni za plod u trudnoći, a imaju ireverzibilan učinak koji postaje vidljiv tek kasnije u životu: često se radi o raznim oblicima raka kod žena i muškaraca, poremećajima u reproduktivnom sustavu, osteoporozi, dijabetesu, gojaznosti i drugim bolestima koje su danas postale uobičajene.

Herbicid glifosat ulazi u tijelo čovjeka putem vode za piće i hrane. Najveći izvori su GM kukuruz, soja, šećerna repica, i njihove prerađevine kao što su kanola ulje i ulje pamuka. Kulture koje se „isušuju“ glifosatom kao što su pšenica i šećerna trska također sadrže visoke rezidue glifosata, a i hrana životinjskog podrijetla – meso, mlijeko i njihove prerađevine. Valja napomenuti da se stoka u EU naveliko hrani GM krmivom radi povećanja prinosa te tako pridonosi ukupnom unosu glifosata u organizme građana Europe. Regulatorne agencije u SAD-u i EU su u nekoliko navrata podizale rezidue u hrani pogodujući tome agrobiznisu na uštrb zdravlja potrošača.

Rezultati su svakako alarmantni – glifosat je umjetna supstanca sintetizirana 70-tih godina prošlog stoljeća, danas je najrašireniji herbicid na svijetu – te svakako treba provesti više istraživanja da bi se rasvijetlila veza između izloženosti glifosatu i bolestima kod čovjeka. Neke ozbiljne nezavisne studije već naslućuju njegovu povezanost s autizmom, Alzheimerovom bolešću, obezitetom, depresijom, kolitisom, upalnim bolestima crijeva, bolestima srca i dijabetesom.

Glifosat je u EU odobren 2002. godine i trenutno je (ožujak 2016) Europska Komisija u procesu produženja odobrenja za dodatnih 15 godina, odnosno do 2031. godine. Europska Kemijska Agencija (ECHA) i WHO ispituju glifosat, a WHO je preko Međunarodne Agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer, IARC) u ožujku 2015. godine proglasio glifosat „vjerojatno kancerogenim za čovjeka“ na temelju epidemioloških, životinjskih i „in vitro“ studija koje nisu bile financirane od agroindustrije. Ta je odluka IARC-a naljutila međunarodne korporacije proizvođače glifosata, a posebno tvrtku Monsanto koja je vršila pritisak da IARC povuče svoju odluku. (2)

Njemačka federalna agencija za zaštitu okoliša (UBA) nije iznenađena rezultatima ove studije sudeći po masovnoj upotrebi glifosata te upozorava da je i sama došla do sličnih rezultata na nešto manjem uzorku ispitanika.

Ako je EU dosljedna principu predostrožnosti, tvari koje su razvrstane u grupu „vjerojatno kancerogenih za čovjeka“ ne bi se trebale autorizirati kao pesticidi.

Izvori:
1. Overwhelming majority of Germans contaminated by glyphosate. GMWatch, 07.03.2016.
2. Gillam C. Monsanto seeks retraction for report linking herbicide to cancer. Reuters, 24.03.2015.
3. Kein gift auf meinem teller, urinale.org

 

Prati N.com