Problem suvišne tjelesne mase

Prekomjerna tjelesna masa (težina) jedan je od najvećih problema povezanih s današnjim životnim stilom. Obezitet je ključni rizični faktor u razvoju mnogih kroničnih oboljenja kao što su bolesti krvožilnog sustava, bolesti dišnog sustava, dijabetes tipa II, hipertenzija (povišeni tlak) te nekih oblika raka.

Nove znanstvene studije upućuju na zaključak da je i relativno malo povećanje tjelesne težine iznad idealne asocirano s mogućnošću povećanja rizika od gore navedenih oboljenja.

Što je prekomjerna masa, a što je obezitet?

Obezitet se često definira kao stanje suvišnog ili abnormalnog akumuliranja masti u masnom (adipoznom) tkivu. Uzrok je pozitivna energetska bilanca tj. neravnoteža unosa i potrošnje energije.

U svrhu određivanja optimalne (idealne) tjelesne težine često se koristi indeks tjelesne mase, ITM, koji se izračunava iz tjelesne visine i težine, tako da se težina u kilogramima podijeli s kvadratom visine izražene u metrima.

Distribucija tjelesne masnoće

Raspodjela suvišne tjelesne masti u tijelu vrlo je bitna. Distribucija masti može se izračunati mjerenjem opsega struka. Opseg struka nije povezan s visinom, jednostavan je pokazatelj i vrlo praktična metoda za identifikaciju osoba s povećanim rizikom od pojave određenih komplikacija. Ako je opseg struka veći od 94-102 cm kod muškaraca, te 80-88 cm kod žena, radi se o višku abdominalne masnoće. Ta, abdominalna masnoća znatno povećava rizik od zdravstvenih problema, iako je indeks tjelesne mase za dotičnu osobu unutar optimalnog raspona.

Mjera opsega struka svrstava osobe u dvije bitno različite skupine:

– oblik jabuke – što znači da je većina tjelesne masti intra-abdominalna i raspoređena u središnjem dijelu tijela i grudom košu

– oblik kruške – gdje je većina zalihe masnoće raspoređena na bokovima, stražnjici i preponama

Oblik jabuke češći je kod obeznih muškaraca, dok je oblik kruške češći kod obeznih žena.

Ravnoteža energije

Osnovno pravilo ravnoteže energije nam govori da će zaliha tjelesne masti nastati kao razlika između energije unese hranom i energetske potrošnje. Ipak, za nastanak prekomjerne tjelesne težine i obeziteta bitni su i drugi faktori uključujući i nasljedne karakteristike, okolinu, prehrambene navike, proces starenja i trudnoća kod žena. Porast težine ne može se isključivo povezati s prekomjernim konzumiranjem hrane i nedostatkom fizičke aktivnosti. Biološki faktori kao hormoni, genetsko nasljeđe, zatim stres, upotreba lijekova i proces starenja, također igraju važnu ulogu. No, prehrana i fizička aktivnost snažno utječu na energetsku ravnotežu i na njih se može utjecati u najvećoj mjeri. Upravo su visoko masna prehrana, energetski bogate namirnice i sedentarni način života usko povezani s nastankom obeziteta u gotovom čitavom svijetu.

Gubitak težine nastat će kad je energetski unos manji od energetske potrošnje u određenom vremenu. Opća preporuka za smanjenje težine izgledat će ovako: dobra redukcijska dijeta + povećana fizička aktivnost. Nisu sve redukcijske dijete jednake i jednako uspješne. One koje obećavaju velike rezultate u vrlo kratkom vremenu mogu načiniti više štete nego koristiti dobrom zdravlju. Treba izbjegavati redukcijske dijete koje uvelike režu kalorije ili u kojima se koristi malen izbor hrane. Svakako je pravilo da takve dijete ne trebaju trajati vremenski dugo jer im često nedostaju važne nutritivne tvari. Također, nećemo naučiti pravila zdrave, razumne prehrane, te se može pojaviti yo-yo efekt (cikličko smanjenje i povećanje težine). Yo-yo efekt može biti opasan na duže vrijeme jer dolazi do gubitka mišićne mase, smanjenja bazalnog metabolizma te je u narednim pokušajima pokušaj gubitka težine sve teže izvediv.
Epidemija prekomjerne težine i obeziteta

Problem dramatično raste u cijelom svijetu, i to ne samo kod odraslih osoba već i kod djece. Najnovije podatke o porastu obeziteta dala je Svjetska zdravstvena organizacija, prema kojoj je incidencija obeziteta u Europskim zemljama porasla 10-40% u posljednjih 10 godina, i to 10-20% kod muškaraca, te 10-25% kod žena. Najalarmantnije povećanje je u Engleskoj, gdje je gotovo 2/3 muškaraca i preko 1/2 žena s prekomjernom tjelesnom težinom i obezitetom.

Koje su zdravstvene posljedice prekomjerne težine i obeziteta?

Zdravstvene posljedice obeziteta i prekomjerne tjelesne težine mogu varirati u rasponu od povećanog rizika od prerane smrti do ne-fatalnih posljedica koje imaju veliki utjecaj na kvalitetu života. Najznačajniji zdravstveni problemi su:

– dijabetes tipa II
– bolesti krvožilnog sustava i hipertenzija (povećani tlak)
– bolesti dišnog sustava (sindrom sleep apnea)
– neki oblici raka
– osteoartritis
– psihološki problemi
– smanjenje kvalitete života

Na stupanj rizika utječe relativni višak tjelesne težine, lokacija tjelesne masti, dužina trajanja prekomjerne težine i obeziteta, te fizička aktivnost. Većina navedenih zdravstvenih problema može se znatno poboljšati relativno malim gubitkom težine, i to od 10-15%, posebno ako se istovremeno poveća fizička aktivnost.

Dijabetes tipa II

Snažna je povezanost između obeziteta i dijabetesa tipa II. Rizik od pojave dijabetesa naglo raste s porastom indeksa tjelesne mase preko 30. Obezne žene imaju 12 puta veću mogućnost razvoja dijabetesa od žena normalne težine.

Bolesti krvožilnog sustava i hipertenzija (povećani tlak)

Uključuju kardiovaskularne bolesti, koronarnu bolest srca, srčani udar i perifernu vaskularnu bolest. Gotovo trećina svih smrti muškaraca i žena u većini industrijaliziranih zemalja posljedica je ovih bolesti, a postotak raste i u zemljama u razvoju. Rizik od srčanog udara kod obeznih žena tri je puta veći nego u žena normalne težine. Obezne osobe često imaju povišenu razinu triglicerida u krvi, povišeni LDL (loš) kolesterol i smanjen HDL (dobar) kolesterol. Ova je pojava češća kod intra-abdominalne akumulacije masti, tj. kod osoba tipa jabuke. Sa smanjenjem težine, razina lipida u krvi često se vraća na normalne razine. Za svaki izgubljeni kilogram, LDL kolesterol smanjuje se za 1%. Smanjenje težine od 10 kg može proizvesti i 15%-tno smanjenje LDL (lošeg) kolesterola i 8%-tno povećanje HDL (dobrog) kolesterola.

Asocijacija hipertenzije i obeziteta dobro je dokumentirana. Pretpostavlja se da je 30-60% slučaja povišenog tlaka direktna posljedica prekomjerne tjelesne težine. Krvni tlak raste s povećanjem indeksa tjelesne mase – za svakih 10 kg povećanja težine, krvni tak naraste za 2-3 mm Hg. Obrnuto, smanjenje težine inducira pad tlaka, te za 1% smanjenje težine uzrokuje pad tlaka za 1-2 mm Hg. Učestalost hipertenzije u osobama s prekomjernom težinom gotovo je tri puta veća nego kod osoba normalne težine.

Rak

Veza između prekomjerne težine i pojave raka nije toliko točno definirana kao kod tlaka. Nekolicina studija je ipak pokazala povezanost, pogotovo nekih oblika hormonsko-ovisnih gastrointestinalnih oblika raka. Povećava se rizik za razvoj raka dojke, endometrija, jajnika i cerviksa (grlića maternice) kod obeznih žena, te raka prostate i kolona kod muškaraca. Najjasnija je povezanost obeziteta i raka kolona, gdje je rizik tri puta veći, podjednako za muškarce i žene.

Osteoartritis

Degenerativne promjene zglobova koji nose tjelesnu težinu (kao što je koljeno) vrlo su česte kod obeznih osoba. Vjeruje se dolazi do mehaničkog oštećenja uslijed povećanog pritiska. Bol u donjem dijelu kralježnice također je češća kod obeznih osoba.