Trihineloza

Trihineloza je nametnička bolest životinja (zoonoza) od koje obolijevaju sisavci, pa tako i čovjek. Uzročnik je crvoliki nametnik Trichinella Spiralis (zavojita trihinela) koja živi u obliku ličinke unutar mišićnih stanica, a kao odrasli oblik u crijevima. Nakon konzumacije zaraženog mesa, ličinke se oslobađaju iz čahure, a rastu i spolno dozrijevaju u crijevu. Oplođene ženke izlegnu između 200 i 1.500 ličinki, koje putem limfe prelaze u krvožilni sustav i dospijevaju u različite organe. Ličinke se začahure u mišićima gdje čekaju novu žrtvu. Ličinke će naseliti mišiće koji su najbolje opskrbljeni s kisikom, kao što su ošit, žvakaći mišići i mišići pokretači očne jabučice, a tako začahurene pokazuju visoku otpornost te mogu ostati na životu čak tridesetak godina.

Ličinke trihinele nisu vidljive golim okom jer su sklupčane unutar mišića, no mogu se uočiti pregledom mesa posebnim aparatom – trihineloskopom ili pak mikroskopom. Kod svinja, najviše se nametnika zadržava u ošitu (mišićna opna koja dijeli trbušnu i grudnu šupljinu) te se upravo taj dio trihineloskopski pretražuje, a iznimno se može pregledati i jezik. Trihineloskopski pregled moguće je obaviti samo neposredno nakon klanja.

Čovjek se može zaraziti konzumiranjem zaraženog mesa svinje, konja ili mesa divljih životinja koje u sebi sadrže veći broj ovih nametnika. Simptomi bolesti pojavljuju se 2 do 7 dana nakon konzumiranja zaraženog mesa, a ovise o razvojnoj fazi parazita. U tzv. “crijevnoj fazi” koja ne mora biti jako izražena, nakon inkubacije od 24-48 sati dolazi do mučnine, povraćanja, proljeva, opstipacije, bolova u trbuhu i znojenja. U “tkivnoj fazi” javlja se povišena temperatura i slabost, oteknu vjeđe i lice, javlja se krvarenje pod noktima, osip i snažni bolovi u mišićima, a krvna slika pokazuje visoku razinu eozinofila. U težim slučajevima ova faza može imati smrtni ishod kada se dese veći poremećaji na plućima, srcu i centralnom živčanom sustavu. No najčešće se očekuje oporavak koji može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Iako se trihineloza u većini slučajeva uspješno liječi, moguće su srčane smetnje uzrokovane prolaskom nametnika kroz srce.

Što učiniti ako posumnjamo na bolest?

Treba se hitno obratiti liječniku. Ako je moguće, treba sačuvati svu količinu sumnjivog mesa ili mesnih proizvoda, koji će se ispitati na prisutnost nametnika metodom umjetne probave. Za pregled je potrebno najmanje 20 g mesa, a za pregled svinjskih mesnih prerađevina potrebno je najmanje 50 g proizvoda.

Što trebamo znati?

Najvažnije mjesto u prijenosu bolesti na čovjeka ima domaća svinja. Svinja se zarazi jedući zaraženog štakora, “grickanjem” uški i repova ili jedući ostatke zaraženog svinjskog mesa iz klaonica, što je u današnje vrijeme sve važniji i češći put prijenosa. Kako je trihinela udomaćena kod štakora, važnu mjeru u sprečavanju zaraze ima preventivna deratizacija.

Ako smo konzumenti svinjskoga mesa, a ujedno nismo proizvođači istoga, jasno je da vlastito zdravlje stavljamo u ruke institucija, poduzeća i osoba koje svinjsko meso stavljaju u promet. U praksi je nemoguće preporučiti konzumiranje “samo prethodno pregledanog mesa”, jer nam broj oboljelih od trihineloze ovoga mjeseca upravo dokazuje da su propusti mogući, a i nažalost, vrlo česti.

Najbolje preventivne mjere su deratizacija na svinjogojskim farmama, adekvatna hranidba svinja, a nakon klanja svakako detaljni veterinarski nadzor sa trihineloskopskim pregledom mesa.

Što možemo sami poduzeti?

Ličinke u svinjskom mesu i mesnim prerađevinama od svinjskog mesa mogu se uništiti smrzavanjem ili adekvatnom termičkom obradom.

Zamrzavanje mesa na -15 C u trajanju od trideset dana, zamrzavanje na -20 C kroz deset dana, ili naglo smrzavanje na temperaturu između -40 C i -70 C uspješno će uništiti ličinke. Dakako u domaćinstvu, od koristi može biti ledenica u kojoj se svinjsko meso može pohraniti na temperaturi od -18C.

Kod termičke obrade, ličinke se uništavaju pri temperaturi od 80C, ali treba paziti da svi dijelovi mesa dosegnu tu temperaturu.

Izvori:
1. Trihineloza – Opasnost koja ugrožava naše zdravlje. prof.dr.sc. Albert Marinculić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2. Portal Medicina.hr

• natrag na popis