Utjecaj visoko-ugljikodratne prehrane na tjelesnu masu

15.02.2004. Početkom ove godine u časopisu Archives of Internal Medicine izašla je studija koja ide u prilog zastupnicima visoko-ugljikohidratne prehrane. Naime, ako se osobe hrane do zadovoljenja osjećaja sitosti po principima visoko-ugljikohidratne nisko-masne prehrane s normalnim udjelom proteina, dolazi do smanjenja težine i tjelesne masti.

Sudionici studije, starije osobe prosječne dobi od 66 godina, podijeljeni su u tri grupe. Prva, kontrolna grupa, konzumirala je hranu s 41% masti, 14% proteina, 45% ugljikohidrata, te 7 g vlakna na 1000 kcal. Druga, visoko-ugljikohidratna skupina konzumirala je hranu s 18% masti, 19% proteina te 63% ugljikohidrata (pretežno kompleksnih), a udio vlakana je iznosio 26 g na 1000 kcal (uključujući i dodatak suplemenata vlakna). Treća grupa je osim visoko-ugljikohidratne prehrane radila i na vježbama izdržljivosti 4 puta tjedno. Energetska vrijednost dnevnih jelovnika iznosila je 150% od procijenjene energetske potrebe, a sudionici su hranu konzumirali do pojave osjećaja sitosti, dakle, nisu trebali konzumirati svu pripremljenu hranu.

Nakon 12 tjedana, grupa koja je osim visoko-ugljikohidratne prehrane radila vježbe izdržljivosti izgubila je prosječno 5 kg (smanjenje tjelesne masti od 3,5%), grupa na visoko-ugljikohidratnoj dijeti izgubila je 3,5 kg (smanjenje tjelesne masti od 2,2%), dok je kod kontrolne grupe težina ostala gotovo nepromijenjena. Također, ovakav je način prehrane uspio održati mišićnu masu. Visok unos ugljikohidrata i gubitak na težini nisu prouzročili smanjenje bazalnog metabolizma i smanjenje oksidacije masnoća.

Izvor:
Hays N.P., Starling R.D. i sur (2004) Effects of an Ad Libitum Low-fat, High-Carbohydrate Diet on Body Weight, Body Composition and fat Distribution in Older Men and Women – A Randomized Controlled Trial. Arch Int Med 164, 210-217.