Borovnica
Borovnica je bobičasti plod nekoliko vrsta grmova roda Vaccinium, porodice Ericaceae, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerika odakle je prenesena u Europu i kod nas.
Vrsta koja samonikla uspijeva kod nas je V. corymbosum L., a ostale poznate vrste su V. angustifolia Ait., V. ashei Reade, i dr. Borovnica kod nas raste kao samonikla u šumskim predjelima, primjerice u Gorskom Kotaru. Budući da zahtijeva kiselo tlo za svoj rast rijetko se nađe u vrtovima, jer je potrebna priprema tla za njen rast. Njen uzgoj i povećana proizvodnja dobiva na značaju posljednjih godina zahvaljujući tome što se probila na naslovnice znanstvenih časopisa svojim bogatim sastavom antioksidansa, tako da je osim prehrambene i vitaminska i kozmetička industrija također bacila oko na ovu voćku.
Iako je plod borovnice vrlo osjetljiv nakon branja, lako podložan kvarenju, pravilnom preradom i pravovremenim skladištenjem dobivamo super voće bogato antioksidansima. Kada se jednom konzervira ili preradi sušenjem odnosno smrzavanjem, antioksidansi u njoj iznenađujuće se zadržavaju i ne gube vrijedna svojstva. To je vrlo praktično primjenjivo svojstvo koje omogućuje dodavanje borovnice u hranu i korištenje za proizvodnju prehrambenih proizvoda, čijim procesuiranjem neće izgubiti svojstva antioksidativnih sastojaka.
U Americi su u oko 1900-te uzgajivači E. White i F. Coville uzgojili kultiviranu borovnicu koja je za razliku od divlje bila sočnija, krupnija, slađa i lakša za berbu. Od tada su uzgojeni brojni kultivari i borovnica zauzela svoje mjesto u industriji sokova i voćem obogaćenih vrsta hrane.
Nutritivni sastav
Na 100 g jestivog dijela borovnica ima energetsku vrijednost 56 kcal i sadrži: voda 84,6 g, proteini 0,7 g, ukupne masti 0,4 g, ugljikohidrati 14,2 g, vlakna 2,7 g.
Minerali | Vitamini |
Kalcij – 6 mg Željezo – 0,17 mg Magnezij – 5 mg Fosfor – 10 mg Kalij – 89 mg Natrij – 6 mg Cink – 0,11 mg Bakar – 0,06 mg Mangan – 0.28 mg Selen – 0.6 mcg |
Vitamin C – 13 mg Tijamin – 0,048 mg Riboflavin – 0,05 mg Nijacin – 0,36 mg Pantotenska kiselina – 0,09 mg Vitamin B6 – 0,036 mg Folat – 6,4 mcg Vitamin A – 100 IU |
Antioksidativni prvak među voćem
Borovnica je prvak u sastavu antioksidansa među svim voćem (druga najbogatija vrsta hrane antioksidansima prema ORAC testu, odmah iza graha). Od ostalih hranjiva možemo istaći željezo, natrij, te voćne kiseline (ursolična i leninska). Prvo mjesto prema antioksidansima ima zahvaljujući bogatom sastavu flavona, antocijana, flavonoida i terpena. Kao takva, borovnica je nutraceutik bez premca. Ljekovita djelovanja koja joj se pripisuju dolaze od zaštitnog i učvršćujućeg učinka kojeg pokazuju antioksidansi, prije svega antocijani. Određene vrste borovnice (divlje vrste, bilberry) imaju veću koncentraciju od drugih (uzgojne vrste, blueberry), ali se općenito raspon kreće 120 – 300 mg antocijana /100 g ploda, i iste vrste su prisutne – delfinidin, cijanidin, petunidin, peonidin i malvidin.
vrsta: Vaccinium myrtillus L.
sinonimi: crna jagoda, borika
Ljekovito djelovanje
Borovnica je poznata od davnina kao ljekovita biljka, a za različite ljekovite svrhe se koristi gotovo cijela biljka, ne samo plod. Danas se u fitoterapijske svrhe najviše koriste ekstrakti borovnice koji sadrže veće koncentracije antioksidansa. Borovnica se kao pomoć preporučuje kod:
– kod loše cirkulacije nogu (cirkulatorne insuficijencije nogu) i varikoznih vena
– zaštite kapilara, osobito očiju, te nakupljanja krvnih pločica i stvaranja ugrušaka i ateroskleroze
– kod dijabetičkog stopala
Poznato je djelovanje borovnice na vid, tako su britanski piloti RAF-a uzimali borovnicu prije noćnih letova u II. svjetskom ratu.
Sušeni plodovi su dobar lijek protiv dijareje, a plod i list također ključni su sastojak u čajnim mješavinama koje se u narodnoj medicini koriste za snižavanje šećera kod dijabetesa. Borovnica se preporučuje i za čišćenje mokraćnog trakta, zahvaljujući blagom diuretičkom i antiseptičkom djelovanju.
Kod konzumacije borovnica treba voditi računa i o sljedećem
Pretjerana jednokratna konzumacija borovnice može dovesti do proljeva, jer je svježa ili konzervirana borovnica. Također se unatoč tome što sadrži željezo, ne preporučuje veća konzumacija borovnice kod povećanih potreba na željezu budući da u većoj koncentraciji borovnica može remetiti apsorpciju željeza. To znači da za osobe s anemijom ili slabokrvnošću nije preporučeno suplementirati ili konzumirati borovnicu u većim količinama, jer je djelovanje upravo suprotno raširenoj predodžbi da je borovnica “dobra za krv”, koja se vjerojatno zasniva na tamnoj boji ovoga ploda.
Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing, nutricionist