Podjela voća
Citrusi ili agrumi
bergamot – četrun – grejpfrut – kumkvat – limeta – limun – mandarina – naranča – naranča, gorka – pomelo – tanđelo – tanđerina
Citrusi ili agrumi plodovi su toplih tropskih i suptropskih podneblja, karakterističnog kiselkastog i osvježavajućeg okusa. Boje im daju flavonoidi, od tamnozelene i žute do narančaste. Svi citrusi bogati su na flavonskim i terpenskim antioksidansima, čije nutraceutičko djelovanje vijekovima poznato i korišteno u tradicionalnoj medicini. Premda su često uvriježeni sinonim za “bogat i broj jedan” izvor vitamina C, to nije sasvim točno, ima daleko bogatijih izvora. Ipak, prisustvo flavonoida poput rutina, kvercetina i dr. izdvaja ih kao izvor vitamina C, jer ti tzv. bioflavonoidi jako dobro sinergistički djeluju s njim. Nekada su im pripisivali zasebno vitaminsko djelovanje i zvali vitamin P.
Jabučasto voće
dunja – jabuka – jarebika – kaki – kruška – mušmula – naši – oskoruša
Jagodasto voće (bobičavo, bobičasto voće)
bazga – borovnica – brusnica – dud – grožđe – jagoda – šumska jagoda – kupina – malina – ogrozd – ostružica – planika – ribiz – divlji šipak – trnina
U općem smislu, to je šarolika skupina različitih biljnih vrsta, od kojih neke čak i nisu plodovi (jagoda), a kojima je zajednička veličina – bobica. Radi veličinske bliskosti smo pridodali šipak i glog, iako su pripadnici porodice ruža (Rosaceae) i zapravo jabučasto voće. Jagodičasto voće, osobito borovnica, maline, kupine, brusnica, ribiz, grožđe, jedno je od najbogatijih po sadržaju antioksidansa među voćem.
Južno, tropsko, suptropsko i egzotično voće
acerola – ananas – aronija – avokado – banana – brazliski orah – čerimoja – datulja – durijan – đumbir – fizalis – grejpfrut – guava – indijska smokva – kaki – karambola – livi – kumkvat – liči – limeta – lokvat – makadamijski orah – mango – mangostin – marakuja – maslina – naši jabuka – papaja – pekan orah – pithaja – rambutan – rogač – smokva – šipak – tamariljo – tamarind
Prilično botanički raznolika skupina raznih vrsta voća, kojima je zajedničko da dolaze iz toplih, južnih ili tropskih, nama dalekih i egzotičnih krajeva. Iako, neki od njih su se udomaćili do te mjere da su dobili i domaće nazive (“domaći brački kivi”, recimo). Stoga ćemo ih tek po abecedi razdijeliti u ovoj skupini.
Koštićavo voće (jabučasto ili koštuničavo voće, koštunice)
breskva – drenjina – gloginja – lokvat – marelica – nekatarina – šljiva – trešnja – trnina – višnja – višnja maraska
Lubeničasto voće (bostan, cote)
dunja – lubanica – kivano
Dinje i lubenice, premda bi prema botaničkoj vrsti pripali u povrće, jer su iz porodice krastavaca (Cucumberaceae), sadržajem šećera “prekvalificirale” su se u voće. Kao kuriozitet, i danas je lako laika iznenaditi zgodnom zanimljivošću…. A jeste li znali da je lubenica zapravo povrće? Nemojte da vas netko zbuni protupitanjem kako je rajčica zapravo voćka, i to prilično slatka.
Orašasto voće (lupinasto voće, orašasti plodovi)
badem – brazilski orah – kesten – kešu orah (indijski orah) – kikiriki – kikisov orah – lješnjak – makadamijski orah – orah – pekan orah – pinjol – pistacija
Premda smo ovdje nabrojali i neke vrste voća koje po definiciji pripadaju u druge skupine, uzeli smo zajedničku karakteristiku da se konzumiraju kao orašasti plodovi i sjemenke.
Ostalo voće
kakao – rogač