Bučino ulje
Bučino ulje je tamno-zelene do crne boje sa izrazitim, bogatim i specifičnim, pomalo orašastim okusom i mirisom svježeg kruha.
Proizvodi se iz sjemenki posebne vrste uljene buče koja je izvana zeleno-žuta, a iznutra narančasta. Njene tamno zelene sjemenke nemaju karakterističnu opnu kao sjemenke drugih vrsta i zbog toga se još nazivaju i “golice”. Osim u proizvodnji ulja, one se u prehrani koriste neprerađene kao bogat izvor omega masnih kiselina, vitamina i minerala.
Nakon berbe, sjemenke se operu i osuše te uskladište. Bučino ulje se može proizvodit toplim i hladnim prešanjem, ponekad se u toku prerade buče nekoliko minuta lagano preprže na temperaturi od 60 C. Iz zdrobljenih toplih sjemenki se prirodnim putem, bez kemijskih dodataka, pod visokim pritiskom dobiva ulje. Kod nas se najviše bučinog ulja proizvodi u Podravini i Slavoniji, a u Europi u Austriji i Sloveniji.
Bučino ulje je naročito bogato vitaminima A, E, C i K. Svježe ulje sadrži više od 60% nezasićenih masnih kiselina. Također sadrži vitamine B grupe, nezasićene masne kiseline, minerale (fosfor, kalcij, magnezij, kalij) te elemente u tragovima (željezo, cink, mangan). Sadrži i lecitin, bjelančevine i salicilnu kiselinu.
Bučino ulje, u odnosu na maslinovo, sadrži raznovrsnije masne kiseline koje znatno variraju u svom rasponu. Od zasićenih su tu palmitinska (16:0) u količini od 12,6 do 18,4 % i stearinska (18:0) od 5,1 do 8,5%. Palmitinske masne kiseline nema u maslinovom ulju, a stearinska je zastupljena u duplo većoj količini od 16%. Ukupno gledajući, bučino ulje sadrži neznatno više zasićenih masnih kiselina, no to svakako ne možemo smatrati nezdravim. Od nezasićenih, maslinovo ulje obiluje oleinskom masnom kiselinom, po kojoj je i dobilo ime, i to u količini od 75%. Oleinska je zastupljena i u bučinom ulju, u promjenjivom rasponu od 17,0- 39,5%. No zato, u odnosu na maslinovo ulje, obiluje linolnom masnom kiselinom od 18,1-62,8%, dok je maslinovo ulje ima samo 8%. Ukupna količina nezasićenih masnih kiselina je u ovom dijelu neznatno na strani maslinovog ulja, no bučino ulje sa visokim udjelom esencijalne linolne kiseline opravdava svoje nutritivne kvalitete: nedostatak linolne masne kiseline i drugih omega-6 masnih kiselina uzrokuje suhu kosu, gubitak kose i sporo zacjeljivanje rana.
Bučino ulje su u kombinaciji s octom koristi kao preljev za salate, posebno za grah salate i zelene salate. Dakako, može se koristiti i kod pripreme tjestenine, u jelima od mesa te kao dodatak kolačima, u sladoledu od vanilije gdje mu daje poseban orašasti okus, ili za ukrašavanje jela zbog svoje jedinstvene boje. Idealan je dodatak vegetarijanskim jelima, ali i kao nezaobilazna delicija na stolovima gurmana. Savjetujemo da se ne zagrijava preko 120 C.
Zamijećeno je ljekovito djelovanje bučinog ulja, nabrojimo najvažnije:
– pozitivno djelovanje na prostatu muškaraca – što potvrđuje i nekolicina studija u tretmanu benigne hiperplazije prostate
– ublažavanje poteškoća u upalnim procesima urinarnog trakta
– poboljšava profil kolesterola u krvi
– djeluje kao prevencija ateroskleroze
– poboljšava imunološki sustav
– pozitivno utječe na vid
– pozitivno utječe na raspoloženje
– olakšava učenje i koncentraciju
– povoljno djeluje na crijevnu floru, često se koristi za tretman sindroma iritabilnog kolona
– povoljno djeluje na ten kod djece
– povoljno djeluje na plodnost kod odraslih
Preporučuje se konzumacija jedne velike žlice dnevno u terapijske svrhe.