Dojenje vs adaptirano mlijeko

2009. – Novija istraživanja na području prehrane novorođenčadi i male djece, provedena zadnje desetljeće, dovela su do spoznaje da je majčino mlijeko najdragocjenije što možete pružiti vašoj bebi u prvim danima i mjesecima života, i da ga kao takvo nikakvi kemijski i prehrambeno-medicinski pripravci ne mogu zamijeniti. Sastav majčinog mlijeka je točno prilagođen potrebama novorođenčeta, a količina varira i prilagođava se potrebama djeteta s obzirom na njegov rast i razvoj.

Važnije spoznaje o vrijednosti majčinog mlijeka

Majčino mlijeko sadrži antitijela (imunoglobuline) koja bebin organizam ne može u prvim danima i tjednima sam sintetizirati, te tako dojena beba bolje zaštićena od infekcija kako gornjih dišnih puteva, tako i gastro-enteralnih infekcija.

Dojene bebe pokazuju smanjenu sklonost alergijama, osobito ako je u obitelji poznata nepodnošljivost prema kravljem mlijeku ili mliječnom šećeru (laktozi) ili neka druga nepodnošljivost prema određenoj namirnici – dojenje od najmanje 6 mjeseci može tu sklonost smanjiti ili produljiti njeno izbijanje.

Isto tako, prema najnovijim studijama, dojene bebe pokazuju manji rizik od poremećaja vezanih uz nepravilnu prehranu (npr. prekomjerna tjelesna masa, i poremećen odnos prema hrani – bulimija i anoreksija).

Dojenje stimulira i pravilan razvoj čeljusti i sprečava poremećaje rasporeda zubi te deformaciju čeljusti.

Majčino mlijeko sadrži nezasićene masne kiseline (npr. linolnu) za koje se smatra da pozitivno utječu na razvoj moždanih stanica u ranoj dobi i time potiču inteligenciju kod djeteta.

Kod čina dojenja važno je napomenuti još jedan drugi aspekt koji govori da dojenje nije samo šturo hranjenje, već se dojenjem razvija jedan bliskiji kontakt između majke i bebe, što se pozitivno odražava u kasnijem djetetovom socijalnom i emotivnom razvoju.

S obzirom na sve navedene prednosti dojenja, bilo bi žalosno iz estetskih razloga (npr. očuvanje linije ili čvrstoće grudi) opredijeliti se u korist adaptiranog mlijeka.

Napomena za majke vezane uz režim prehrane za vrijeme dojenja
Važno je napomenuti da se majkama ne preporučuje drastično smanjenje težine u vrijeme dojenja jer prilikom otapanja masnog tkiva dolazi do mobilizacije masnih stanica u kojima su deponirane i različite štetne i otpadne tvari iz metabolizma, te one dospijevaju u majčino mlijeko. U većini slučajeva, to nije ni neophodno jer dojenje potiče dodatni energetski utrošak i ubrzava vraćanje organa u prvobitno stanje.

Mnoge majke su nesigurne o kakvoći i količini mlijeka koje dijete dobije putem dojenja, i pri tome je najbolji pokazatelj napredovanje djeteta. Ako dijete dobro napreduje, sumnje u kvalitetu i kvantitetu su suvišne, u suprotnom, prije prelaska na adaptirano mlijeko, trebalo bi se posavjetovati s pedijatrom.

Za vrijeme dojenja, djetetu nisu potrebni nikakvi drugi dodaci (npr. sokovi, čajevi, voda) izuzev ako se radi o povišenoj temperaturi, dijareji ili ljetnom periodu s visokim temperaturama. Novije preporuke su da se dijete doji prema potrebi, a ne prema čvrstom vremenskom ritmu. Dijete tada po podoju uzme koliko mu je za taj obrok potrebno, i tako se potrebama djeteta prilagođava količina produciranog mlijeka.

Nesigurnost o kakvoći mlijeka i koncentraciji zagađivača (pesticida, te ostalih zdravstveno štetnih tvari) može poljuljati majčinu odluku o dojenju. Činjenica je da određena koncentracija štetnih tvari preko masnih depoa dospije u majčino mlijeko, ali odvagnuvši prednosti i eventualne štetnosti dojenja, svaka majka ipak može biti uvjerena u prevladavanje pozitivnih aspekata kod odabira dojenja. Važno je napomenuti da prehrana majke za vrijeme dojenja treba biti zdrava, da se treba nastojati hraniti ekološki proizvedenim namirnicama (bio proizvodima, koji nisu dodatno opterećeni kemijskim štetnim tvarima). Ispitivanja koncentracije štetnih tvari u majčinom mlijeku zadnjih godina pokazala su znatan trend opadanja, što još dodatno govori u prilog dojenju.

Kava i crni čaj nisu u potpunosti zabranjeni, ali konzumaciju treba svesti na maksimalno 2 šalice dnevno. Časa vina ili piva ponekad također nije zabranjena, ali važno je voditi računa da su to iznimne prilike i da se konzumira u niskim količinama. Od pušenja bi se majke trebale potpuno suzdržati za vrijeme dojenja, kao i za vrijeme trudnoće. Preporučuje se da i očevi ne puše u blizini dojenčeta jer pasivno pušenje također štetno utječe na zdravlje dojenčeta i povećava rizik od iznenadne smrti dojenčeta.

Postoje naravno i prilike kada je majka iz zdravstvenih razloga prisiljena prekinuti dojenje, kod uzimanja lijekova koji prelaze u majčino mlijeko (postoje naravno i lijekovi čija konzumacija za vrijeme dojenja nije štetna, ali prije uzimanja bilo kakvog lijeka treba se posavjetovati sa liječnikom).

Adaptirano mlijeko

Ako se majka ipak iz bilo kojih razloga odlučila za adaptirano mlijeko, s današnjim izborom i kvalitetom proizvoda može biti sigurna da će bebine potrebe za hranjivim sastojcima biti zadovoljene.

Gotovi proizvodi dijele se na tri osnovne skupine. Prvu skupinu čini mlijeko namijenjeno novorođenčadi, koje je po svom sastavu najsličnije majčinom mlijeku. Obično je označeno prefiksom PRE, potpuno je adaptirano prema majčinom mlijeku i može se koristiti do navršenih godinu dana. Proizvodi s prefiksom PRE obično ne sadrže škrob niti bilo koji drugi šećer osim mliječnog šećera laktoze.

Sljedeću skupinu čine proizvodi koji su djelomično adaptirani (označeni brojevima 1, 2 ili 3), pri čemu proizvodi s oznakama 1 osim laktoze mogu sadržavati i druge mono- i disaharide (saharozu ili maltodekstrin). Proizvodi s oznakama 2 i 3 mogu se dodavati najranije od 5. mjeseca kao zamjena za majčino mlijeko, djelomično su adaptirani i oni se po sadržaju i konzistenciji razlikuju od majčinog mlijeka. Uz mliječni šećer (laktozu) obično je dodan još škrob, maltodekstrin ili saharoza (bijeli šećer) i imaju veću koncentraciju proteina i minerala. To može dovesti do navikavanja djeteta na slatki okus.

Pri kupnji odgovarajuće vrste mlijeka treba voditi računa o tim nazivima jer često piše “bez dodatka šećera”, pri čemu se misli da nije dodana saharoza, ali zato je npr. iz deklaracije vidljivo da sadrži maltodekstrin, te da je mlijeko stoga jednako slatko.

Unatoč povišenim energetskim potrebama bebe u tom uzrastu, bolje je zadovoljiti energetsku potrebu kroz druge obroke, a ne dodatkom šećera.

Nedavno su neki proizvođači adaptiranog mlijeka izbacili na tržište i mlijeko s probiotičkim djelovanjem (sadrže bakterije mliječne kiseline), ali ne postoji još dovoljan broj studija koji bi zaista potvrdio pozitivan učinak na zdravlje bebe.

Treću grupu proizvoda čine specijalni proizvodi u koje spada HA (hipoalergeno) mlijeko – mlijeko namijenjeno djeci sklonoj alergijama, prije svega kod povećane obiteljske sklonosti prema nepodnošenju kravljeg mlijeka (intolerancija laktoze). To je mlijeko također dobiveno iz kravljeg, ali su specijalnim tehnološkim postupkom proteini tako razgrađeni da ne izazivaju alergijske reakcije u obimu kao ne hidrolizirani proteini. U drugim sastojcima je HA mlijeko potpuno identično ostalim vrstama adaptiranog mlijeka.

Bebe koje spadaju u rizičnu grupu trebale bi već od samog početka uzimati HA mlijeko (ako majka ne doji), jer ako majka počne davati neki drugi proizvod koji je u pravilu slađi (uslijed cijepanja proteina mlijeka, mlijeko dobiva blago gorkasti ukus), može se desiti da će beba odbijati HA mlijeko.

Specijalna prehrana novorođenčeta – Uglavnom ju određuju pedijatri, nakon klinički dokazane alergije na kravlje mlijeko. Ta vrsta mlijeka sadrži jako hidroliziran protein mlijeka i stoga je još jače izraženog gorkastog okusa.

U novije vrijeme, na tržištu se pojavljuju proizvodi za bebe od sojinog mlijeka, kozjeg, ovčjeg, ali to nije za preporučiti jer različite vrste mlijeka se razlikuju po kemijskom sadržaju i nisu prilagođene ishrani dojenčeta.

Autor: dr. Marija Stojanović, nutricionist