Općenito o mineralima
Određeni kemijski elementi u ljudskom organizmu, primarno metali te halogeni i neki drugi anorganski elementi, imaju status esencijalnih faktora, i bez kojih život nije moguć, a prema nutritivnoj podjeli ih zovemo minerali. Oni imaju upravljačka, regulatorna svojstva, te čine osnovu strukture našeg organizma. Minerali čine same kosti, zubi, presudno reguliraju rad mišića (kalcij i magnezij ‘pale’ i ‘gase’ rad mišićnih vlakana koje pokreću kosti), znači osnove strukture organizma. Minerali čine i ključnu monetu u energetskom metabolizmu – energijom bogatu molekulu fosfata, PO4. Minerali imaju ulogu elektrolita, bez kojih mnoge tvari ne bi mogle biti otopljene u staničnim i tkivnim tekućinama. Polaritet stanične membrane i elektrokemijska provodljivost živčanih signala ostvaruje se pomoću minerala.
Pojednostavljeno, u metabolički funkcionalnom smislu, ako ulogu vitamina u metabolizmu čovjeka usporedimo s velikim brojem malih mašinica, tada su minerali kao kofaktori ili inicijatori zapravo ključevi za paljenje tih mašinica. Ne smijemo zaboraviti niti da se apsorpcija vitamina uopće ne može normalno odvijati bez prisustva određenih minerala i to u određenim količinama. U mnogim reakcijama metabolizma samostalno djeluju kao kontrolori odvijanja određenog dijela ili čitavog procesa. Minerali i vitamini u svom radu ne mogu jedni bez drugih. Možda je to ponajbolje ilustrirati na primjeru veze vitamina D i kalcija.
Ravnoteža i održavanje osnovnih funkcija organizma također je nemoguća bez kontrole minerala. Uzmimo samo natrij, jedan od glavnih ekstracelularnih elektrolita. O njemu ovise krvni tlak i ravnoteža vode u organizmu, bez natrija nema apsorpcije niti ulaska glukoze u stanicu (Na-K pumpa), provodnje živčanih signala. Natrij je također inicijator svakog srčanog otkucaja, jer u dijelu srca koji pokreće kontrakciju ključni korak je upravo natrijeva pumpa. Natrij doslovno udara naš ritam života, od prvog do posljednjeg otkucaja.
Ukratko, minerali u organizmu služe kao strukturalne tvari u građi tkiva, ali i staničnih komponenti; imaju funkcionalnu ulogu kao katalizatori enzimskih reakcija; održavaju normalan osmotski i elektrokemijski gradijent koji je osnova rada mišića i živaca te stanične aktivnosti i transporta tvari u ili iz stanice.
Minerale u hrani dijelimo na dvije skupine, ovisno o količini koja je potrebna za podmirivanje njihovih dnevnih potreba. Makrominerali su dnevno potrebni u većim količinama koje izražavamo u gramima i miligramima, a mikrominerali u mnogo manjim količinama. Ponekad se nazivaju i elementi u tragovima ili oligoelementi.
Osnovne karakteristrike minerala:
-anorganski elementi koji se ne proizvode u organizmu, već unose iz vanjskih izvora
-potrebe organizma se podmiruju dnevnim unosom malih ili količina u tragovima
-u hrani se nalaze u malim količinama, i nejednako zastupljeni u različitim namirnicama
-osim potrebnih količina u hrani, također se mogu unijeti putem kontaminacije hrane, zraka ili vode iz industrijskih izvora
-deficit je moguć kod neadekvatnog unosa, povećane potrebe, poremećaja apsorpcije ili povećanog gubitka mokraćom
-određeni minerali su u metabolički ili apsorpcijski povezani, i status jednog utiče na status drugog u organizmu. Primjer su fosfor i kalcij, cink i bakar
PODJELA MINERALA
Makro-elementi
natrij Na kalij K kalcij Ca fosfor P magnezij Mg sumpor S klor Cl
Mikro-elementi
cink Zn željezo Fe bakar Cu jod I fluor F mangan Mn selen Se krom Cr molibden Mo kobalt Co
Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist