Metabolizam i potreba na energiji
Metabolizam je ukupnost bioloških, fizikalnih i biokemijskih reakcija i procesa koji se u organizmu odvijaju na nivou tkiva i stanice. Metabolizam uključuje unos, razgradnju, dobavu, apsorpciju, iskorištenje, preradu hranjivih tvari u svrhu iskorištavanja energije za životne procese. Metabolizam svake osobe je različit, te se mijenja ovisno o njenoj dobi, visini, težini, sastavu tijela (primarno udio mišića i masnog tkiva), potrošnji energije, a različit je za muški i za ženski spol, i ovisan o klimatskim uvjetima. Tako neće imati isti metabolizam dvije osobe primjerice u Australiji i Grenlandu, inače po osnovnim parametrima iste (težina, visina, dob).
Kada se svi ti parametri uvrste, dobije se potreba na metaboličkoj energiji za osnovne potrebe koju nazivamo bazalni metabolizam. To je potreba na energiji za održavanje osnovnih životnih funkcija, poput rada srca, disanja, rada mozga i dr. Jedan od načina određivanja bazalnog metabolizma je tzv. respiratorna metoda. Mjerenjem potrošnje kisika u razlici izdahnutog i udahnutog zraka, može se utvrditi metabolizam.
Osim bazalnog metabolizma, za utvrđivanje ukupne potrošnje energije koriste se još dvije vrste metabolizma. To su specifično dinamičko djelovanje hrane (termogeneza od probave obroka) i aktivni metabolizam.
Omjer u kojima se odnose ova tri dijela metabolizma izraženi su ovako – specifično dinamičko djelovanje hrane iznosi od 6% do 10%, bazalni metabolizam 60% do 70% te aktivni metabolizam od 20 do 30%. To je činjenica na koju se počesto zaboravlja, a vrlo se teško prihvaća među guruima za dijete, koji mršavljenje zasnivaju na restrikcijskog dijeti. Iz ovih činjenica vidljivo je da najveći dio energije trošimo na osnovne životne funkcije čije zakidanje na energiji tjera organizam u neracionalne načine opskrbe energije, koji zamaraju i dugoročno iscrpljuju njegov energetski sustav, te sve njegove dijelove, uključujući štitnjaču i druge endokrine žlijezde koje sudjeluju u energetskoj regulaciji, primjerice.
Aktivni metabolizam predstavlja sve voljne energetske aktivnosti koje za potrošnju energije trebaju rad mišića i lokomotornog sustava. Stajanje, hodanje, pričanje, trčanje i drugi oblici tjelesne aktivnosti u jednom danu daju zbroj energije koji označavamo kao potrošnja aktivnog metabolizma. Što je tijelo u boljoj kondiciji, i ima više mišića koji su dobro istrenirani i aktivni, to je aktivni metabolizam veći, jer je veća sposobnost potrošnje energije radi boljeg aktivnog aparata.
Specifično dinamičko djelovanje hrane odnosi se na energiju probavnog sustava koja se potroši na probavu obroka. To je onaj lijepi osjećaj topline i ugodne opuštenosti poslije obroka, koji nas poziva na drijemež i neaktivnost. I on ovisi o naravi obroka, primjerice da li je obrok hladan ili topao, da li je mastan ili bogat šećerom, da li je probavljivost veća ili manja, koje začine sadrži, kakva je zasitnost obroka itd. Ipak, nema većih odstupanja, osobito ako se uzme koliko je mala razlika od nekoliko postotaka na ukupnu potrošnju energije koja se odnosi na različite vrste hrane.
- natrag na popis
