Nekoliko razloga zašto biti vegetarijanac
Prehrana bazirana na mesu konstantno sadrži velike količine zasićenih masti, životinjskih bjelančevina i kolesterola koji podižu razinu kolesterola u krvi – znak upozorenja za srčanu bolest i srčani udar.
Da bi se proizveo 1 kg mesa potrebno je oko 200.000 litara vode, dok za proizvodnju 1 kg pšenice treba samo 110 litara vode.
Već sama goveda, ne uključujući svinje, piliće i sličnu živad, potroše količinu hrane koja bi svojom kaloričnom vrijednošću zadovoljila potrebe 8,7 milijardi ljudi. Stotine milijuna tona žitarica potroši se na prehranu životinja dok bi već 5 milijuna tona žitarica bilo dovoljno da se nahrani 15 milijuna djece širom svijeta koliko ih otprilike, svake godine, umire od gladi.
U mesu nema ni jedne nužno potrebne hranjive tvari koja se ne može dobiti i iz biljne prehrane. Prolaskom kroz životinju žitarice gube 90% bjelančevina, 96% kalorija, 99% ugljikohidrata, te 100% vlakana.
Prema Dr. T. Colin Campbell-u, jednom od glavnih istraživača u znanstvenom istraživanju o Kini: “U sljedećih 10- 15 godina stalno ćete slušati da su životinjske bjelančevine jedan od najotrovnijih hranjivih sastojaka”. Rizik za dobivanje bolesti se dramatično povećava čak i ako se u prehranu doda samo jedna, mala životinjska bjelančevina. Za razliku od masti i kolesterola, životinjske bjelančevine se ne daju odstraniti iz mesa i mliječnih proizvoda.
Svjetske rezerve nafte potrošile bi se za 13 godina da cijeli svijet preuzme metode uzgoja stoke kakvima se koriste u Australiji, SAD-u i drugim industrijsko-poljoprivrednim ekonomijama koje proizvode hranu baziranu na mesu.
Zbog proizvodnje mesa sijeku se ogromne količine drveća. Svake godine Amazonska prašuma se sve više i više krči, čak 79.000.000 jutara godišnje, da bi se osigurala zemlja za ispašu ili za uzgoj žitarica. Nastavi li se krčiti istim tempom, nestat će za 30 godina.
Uz mesnu prehranu vezane su mnoge vrste raka. Najznačajniji su rak debelog crijeva, rak dojke, rak grlića maternice, rak jajnika, rak prostate i rak pluća. Utjecaj mesa i mesnih proizvoda na te bolesti nije mali već je ogroman i direktan.
Ljudsko probavilo nije stvoreno za probavu mesa. Dok je crijevo mesoždera relativno kratko (3 dužine tijela) i glatko iznutra, ljudsko crijevo je 12 puta duže od tijela te duboko obavijeno i naborano. Kako nema vlastita vlakana, meso se prilično teško miče kroz dugo, smotano ljudsko probavilo. Prije nego stigne do kraja probavnog trakta postaje trulo i otrovno za organizam. Usporedimo sad čovjeka i konja. Konj spada u biljojede, vegetarijance. Da su ljudi veličine konja imali bi probavilo 1,5 puta duže od dužine konjskog.
Izvor:
matematičari.net
