GM kukuruz i crni dan europske demokracije

Print Friendly, PDF & Email

 

 

15.02.2014. – Dvanaest ministara Europske Unije poslalo je komesaru za zdravlje Toniju Borgu otvoreno pismo s ciljem povlačenja zahtjeva za odobrenjem uzgoja Pioneerovog genetski modificiranog kukuruza 1507.

Otvoreno pismo potpisuju 11. veljače 2014. godine ministri Austrije, Bugarske, Cipra, Francuske, Mađarske, Italije, Latvije, Litvanije, Luksemburga, Poljske i Slovenije od devetnaest država koje su se već izjasnile protiv. Hrvatska ministrica Vesna Pusić se nažalost nije pridružila ovoj inicijativi, zaboravivši da su se sve hrvatske županije zmeđu 2005. i 2010. godine proglasile područjima slobodnim od GMO-a.

Ministri napominju da je većina zastupnika u Europskom parlamentu (385 protiv, 201 za) i većina zemlja članica (19 protiv, 4 za, 5 suzdržano) glasala protiv, te da se Komisija prisjeti obećanja iz 1999. godine u kojem se obvezuje da neće djelovati protiv volje većine.

Po EU pravilima, ako zemlje članice ne postignu dvostruku kvalificiranu većinu (većina država i većina stanovnika EU) Europska Komisija automatizmom odlučuje u korist prijedloga – a to je odobrenje toksičnog genetski modificiranog kukuruza TC 1507.

Većina europarlamentaraca je ogorčena ovom odlukom, a Zelena grupa Europskog Parlamenta zaprijetila je 12. veljače da će dati na izglasavanje nepovjerenje Europskoj Komisiji radi njene upornosti u autorizaciji GM kukuruza TC 1507 kojeg odbacuje većina parlamentaraca i zemalja članica, te naziva odluku Komisije “prijezirom prema demokratskom procesu”. Prijedlog za nepovjerenje može podnijeti najmanje 77 zastupnika Europskog Parlamenta, na glasanju ga treba potvrditi 2/3 zastupnika, a ishod bi mogla biti ostavka Barrosove Komisije. Prijedlog o nepovjerenju mogao bi se naći na sjednici EP već 24.-27. veljače ove godine ako Zelena grupa inzistira na njemu.

Rezultati glasovanja Europskog Vijeća:

Države glasale protiv: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija.

Države glasale za: Estonija, Finska, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo.

Suzdržane države: Belgija, Češka, Njemačka, Portugal.

Zanimljivo, četiri od pet država koje su glasale za (Estonija, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) uopće ili nimalo ne uzgajaju kukuruz, a suzdržanost Njemačke se pokazala ključnom, i u ovom konkretnom slučaju je pridonijela tome da se odobri GM kukuruz. Na tu činjenicu pokazuje i glasnogovornik za agrikulturu EK Roger Waite s izjavom da EK nema izbora te da je “neodlučnost jednaka glasovanju za”.

Dok se hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP) spretno konformira izjavom da su “pravila jača od građana” (?!?), francuski ministar za europske poslove Thierry Repentin upozorava na apsurdnost i štetnost ove odluke jer “ako je većina protiv, ne razumijem kako to možemo uopće prihvatiti?”. Francuski europarlamentarac Eric Andrieu reagira: “ovo je crni dan za demokraciju, 385 parlamentaraca je protiv, europski građani ne žele GMO”.

Poruka Europskoj Komisiji je da u ovom ključnom trenutku konačno posluša volju građana, direktno izabranih parlamentaraca i Europskog Vijeća. Zašto je Komisiji prihvatljivo pobiti sve leptire na području gdje se ovaj kukuruz uzgaja, zašto leptiri i glasači nisu dovoljno važni? Tko je onda važniji? Europska komisija se treba osloboditi kontrole i moći lobija i biotehnoloških kompanija, jedinima kojima je stalo do odobrenja uzgoja GM usjeva.

Ankete pokazuju da preko 60% europskih građana i brojne ekološke udruge ne podržavaju GM tehnologiju, te za ovaj slučaj iznose nezavisne studije koje pokazuju negativan učinak toksina iz GM kukuruza 1507 na leptire i druge insekte. Također smatraju da je sasvim legitimna odluka demokratski izabranih europarlamentarcima da odluče o ovom pitanju.

S druge strane, glavna tajnica udruženja biotehnološke industrije “EuropaBio” osuđuje pristup “politike nad znanošću” i žali se na nepovjerenje građana prema GMO-u, unatoč znanstvenim dokazima da su oni sigurni.

Trebamo samo imati na umu koliko mogu biti pristrani ti isti znanstveni “dokazi” biotehnološke industrije. Naime, obaveza je biotehnološke kompanije koja traži odobrenje za neki proizvod da regulatornom tijelu predoči svoje studije. Vrlo je vjerojatno da će se ovdje pokazati proizvod u najboljem svijetlu, a loše varijable će ostati zapečaćene u nekom sefu.

Konkretan primjer: Njemački sud je naredio Monsantu 20. lipnja 2005. godine da obznani javnosti studiju “iz ladice” u kojoj su se jasno pokazali značajni negativni utjecati GM kukuruza na krv, bubrege i jetru štakora, te se upozorava na opasnosti kojima mogu biti izloženi ljudi ako se hrane GM kukuruzom. Monsantov izvještaj na 1.139 stranica “Mon 863” otkriva kako su neznanstvenom i kontradiktornom logikom uspjeli izbaciti značajne probleme, a ipak su uspjeli uvjeriti europske regulatore da je njihov kukuruz siguran. Studija je bila toliko loše osmišljena i prepuna nedostataka da je većina ozbiljnih publikacija ne bi objavila, a ipak ista studija je bila primarni dokument za ocjenjivanje utjecaja na zdravlje čovjeka.

Biotehnologija je pokazala impozantnu moć prema kritičarima i suprotnim dokazima kada je uspjela ocrniti jednu odličnu nezavisnu studiju (prof. Seralini, Francuska) koja je na kraju čak izbrisana iz znanstvenog časopisa!

Krajem 2013. godine znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu (SAD) otkrili su drugi kod unutar DNA molekule, odnosno dokazali su da se DNA koristi za (najmanje) dvije stvari: 1. sintezu proteina, 2. kontrolu gena putem “duona”. Mijenjanjem DNA molekule postiže se promjena u sintezi proteina, ali se istovremeno remete kontrolne informacije što dovodi do poremećaja i bolesti stanice/organizma. Ovo otkriće, koje je prošlo gotovo neopaženo, vrlo je opasno za GM industriju jer pokazuje da je ona zastarijela tehnologija koja se bazira na krivoj pretpostavci da se mijenjanjem DNA mijenjaju samo proteini. Sada je dokazano da se GM manipulacijom mijenja cijela stanica i rad cijele stanice. Usjevi i hrana dobivena od ovako manipuliranih biljaka ni na koji način ne mogu se smatrati “sadržajno istovjetni” konvencionalnoj hrani.

Da ne govorimo o reziduama pesticida u žitaricama i biljkama koje se iz godine u godinu samo podižu: kako se povećava prodaja pesticida tako raste rezidua, a lista usjeva na kojima se pesticidi primjenjuju sve je duža i duža! (za više informacija pogledajte članak “Glifosat u nama“).

Izvori:
gmwatch.org
vecernji.hr
euractiv.com
responsibletechnology.org

 

Prati N.com