Retinol

Vitamin A je lipofilni vitamin koji u hrani dolazi otopljen u mastima namirnica životinjskog porijekla ili kao provitamin beta karoten u namirnicama biljnoga porijekla. Za konverziju provitamina A u aktivni vitaminski oblik potrebna je razgradnja alfa ili beta karotena pomoću sunčevih zraka, oksidacije na zraku, termičke obrade kuhanjem.

kemijski naziv: retinol
aktivni oblici: retinol, retinal (retinaldehid), retinoična kiselina
jedinica mjere: mikrogram
stara jedinica mjere: IJ, internacionalne jedinice
provitamin: beta karoten, alfa karoten
formula:

Izvori

U hrani vitamin A dolazi iz dva izvora – dolazi kao retinol u mastima životinjskog porijekla ili kao provitamin beta karoten u namirnicama biljnoga porijekla. Kod životinjskih namirnica najbogatije su po sastavu vitamina A iznutrice, riba i plodovi mora, namirnicama od masnog tkiva (slanina, loj, mast) odnosno u mlijeku i mliječnim proizvodima, osobito u maslacu. Vitamin A se dodaje i u industrijski obrađene masnoće poput margarina. Od biljnih izvora spomenimo mrkvu, špinat, avokado.

Količine i mjerne jedinice

Vitamin A se izražava u mikrogramima retinola, odnosno u internacionalnim jedinicama. Jedna internacionalna jedinica [IJ] vitamina A definirana je kao 0.3 mg trans retinola. U nutricionizmu se uglavnom koristi pojam “retinol ekvivalent” (RE) koji se koristi kako bi se svaki izvor vitamina A i karotenoidi u ishrani izrazili jednom jedinstvenom količinski usporedivom jedinicom. Tako 1 mg prehrambenog ili suplementiranog trans-retinola odgovara 1 RE.

Biodobavljivost i preračunavanje oblika u aktivnu količinu

Efikasnost apsorpcije odnosno stupanj bioiskoristivosti retinola općenito je visok, u rasponu između 70 i 90% (Sivakumar Reddy, 1972). Međutim, apsorpcija karotenoida je prilično niža i čini se da ovisno o izvoru hrane jako može varirati. Postotak apsorpcije doze od 45 mg do 39 mg beta-karotena u istraživanjim postiže 9 do 22% (Food and Nutrition Board, 2001). Broj faktora koji utiču na biodobavljivost i biokonverziju karotenoida (Boileau 1999; Hume i Krebs, 1949; Rock, 1998; van Vliet, 1998). Prema zadnjem izvještaju koji je odbor za prehranu američkog ministarstva poljoprivrede (Food and Nutrition Board, 2001) izdao i na osnovi ovih studija postavljeni su opći iznosi za vitamin A i karotenoide, koji međutim još uvijek nisu zaključni i imaju određena ograničenja. Prema toj instituciji 1 RE odgovara:

1 RE = 1 mg prehrambenog ili suplementiranog retinola
(npr. retinol i retinil esteri)

1 RE = 2 mg suplementarnog beta-karotena

1 RE = 12 mg beta-karotena iz hrane

1 RE = 24 mg drugih karotenoida iz hrane koji su prekursori vitamina A, poput alfa-karotena i beta-kriptoksantina

U većini zemalja ishrana stanovništva je takva da potrebe na vitaminu A podmiruje kombiniranim unosom karotenoidnih prokursora vitamina A u biljnim i retinola u životinjskim namirnicma. Međutim, kao i u mnogim stvarima u prehrani, nema jednoglasnog mišljenja o tome koliko vitamina A je potrebno ljudskom organizmu za održavanje optimalnog zdravlja. Tako je u većini zemalja u prehrambenim preporukama preporučena konzumacija vitamina A kroz retinol i karotenoide između 500 i 1000 mg RE (retinol ekvivalenata) dnevno, za odrasle zdrave osobe.

Apsorpcija i metabolizam

Dakle, u biljnom svijetu vitamin A možemo dobiti hranom jedino u obliku prekursora poput karotena. Nakon cijepanja molekule karotena dobije se barem jedna aktivna molekula retinola ili retinoične kiseline koji imaju vitaminsku aktivnost. U životinjskim namirnicama se vitamin A nalazi u obliku retinil estera. Apsorpcija vitamina A se odvija u tankome crijevu. Prethodno apsorpciji u intestinalne stanice praktično se svi retinil esteri u lumenu crijeva enzimatski konvertiraju u retinol, koji se inkorporira u hilomikronske čestice skupa s ostalim lipidnim tvarima, uključujući karotenoide i druge liposolubilne vitamine. Vezanjem na velike lipoproteine, retinol esteri se dalje pomoću egzocitoze prebacuju u limfni tok. Glavno skladište, metabolički i regulatorni centar za vitamin A je jetra, koja nastoji održati 1-2 mikromola retinola u krvi, a količina koja u zdravom stanju “stoji” na tom skladištu treba dostajati za nekoliko mjeseci bez izvora vitamina A u hrani.

Funkcija

Ključna funkcija vitamina A odnosno retinola je u procesu vida gdje sudjeluje kao kromofor. Retinoidi, metaboliti retinola, igraju ključnu ulogu u nizu bioloških procesa, od kojih je ključnan njihov utjecaj na genetskoj razini. Vitamin A ima centralni značaj kod diferencijacije stanica, proliferaciju i apoptozu. Način na koji to postiže je da regulira ekspresiju gena putem nuklearnih receptora koji se specifično vežu na metabolite retinola. Time se deficit ili suvišak vitamina A nužno očituje na nizu procesa i tkiva u organizmu, a osobito se odražava na proliferaciju epitelijalnih stanica sluznica i kože. Također je važan za normalnu funkciju očiju, reproduktivnih organa, imuno sustava, kože, kostiju, centralnog nervnog sustava, sistem hematopoeze, pluća, srca i desni.

Pohranjivanje i toksičnost

Vitamin A je moguće nakupiti u organizmu i stvoriti rezervu koja se koristi u periodima bez izvora ovog vitamina. Isti mehanizam skladištenja je i izvor opasnosti od hipervitaminoze odnosno kroničnog ili akutnog trovanja, pa čak i smrti. Poznat je slučaj smrti polarnih istraživača krajem 19-og stoljeća koji su putujući Arktikom pojeli jetru ubijenog polarnog medvjeda i fatalno završili usljed trovanja hiperkoličinama vitamina A, inače prirodnim za rezervu jednog polarnog medvjeda.

Poznat je i slučaj Basila Browna – koji je 1974. godine u roku od deset dana popio oko 37 litara soka od mrkve i time unio u organizam 10.000 puta veću količinu od preporučene. Dodatno je uzimao tablete vitamina A – te je preminuo s teškim oštećenjem jetre i svijetložutom bojom kože u dobi od 48 godina (MŠ). (1)

Deficit

Manjak vitamina A u prehrani očituje se simptomima hipovitaminoze koji uključuju malfunkciju ključnih sustava koji za svoju normalnu funkciju trebaju vitamin A – oči, koža, jetra, unutarnji organi, bubrezi. Noćno sljepilo ili kseroftalmija je stanje očiju koje otežava ili onemogućuje noćni vid usljed deficita vitamina A. Neki od ključnih simptoma trovanja vitaminom A:
– mučnina
– bolovi u kostima
– žutilo kože

Hipervitaminoza vitamina A nosi štetne posljedice koje se izražavaju u širokom spektru simtopa i na raznim organima. Tako suvišak predstavlja opasnost od osteoporoze budući je vitamin A direktni antagonist vitamina D, teratogeni učinak na plod, oštećenje jetre, oštećenje paratirooidne žlijezde. Olson je 2000. predložio status retinola u organizmu prema njegovoj količinu i klasificirao pet kategorija statusa – deficitarni, marginalni, zadovoljavajući, u suvišku i toksični. Suvišak označava količinu koja premašuje potrebu ali još nema toksičnih efekata. Dob igra važnu ulogu u statusu vitamina A, budući su starije osobe sklonije akumulaciji vitamina A, što je osobito opasno za osteoporotične pacijente. Retinol izravno djeluje na koštane procese ali je i u interakciji s hormonima koji vrše regulaciju kalcija.

Problem toksičnosti retinola dodatno je kompliciran genetski uvjetovanom neotpornošću na retinol kod odreenog broja populacije. Nadalje, unos alkohola, nekih lijekova i ksenobiotika, te bolesti jetre i bubrega također mogu pridonijeti toksičnosti retinola.

Zasad se u različitim zemljama drže različitih preporuka o potrebnoj količini vitamina A i nema konsenzusa, pa se preporučena količina kod većine zemalja nalazi između 500 i 1000 mcg retinola. S time da je u nordijskim zemljama i SAD ta količina bliža 1000 (~8000 mcg) u odnosu na ostale europske zemlje i FAO/SZO preporuke. Preporuka za trudnice se odnosi na nekonzumiranje životinjskih iznutrica te na unos ne veći od 3 mg dnevno putem prenatalnih suplemenata. Također je vrlo važno istaknuti da je kod uzimanja velikog broja vitaminskih preparata i fortificiranih namirnica potrebno paziti na ukupnu količinu vitamina A i D, jer se one za razliku od hidrofilnih vitamina, zbrajaju u dnevnom unosu i rezultiraju njihovim akumuliranjem u organizmu.

Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist

Izvori označenih dijelova:
1.Thilo Bode: Krivotvoritelji hrane, Mozaik knjiga 2011.g.

• natrag na podjelu vitamina