10% sve proizvedene hrane se baci jer ne zadovoljava estetske uvjete
09.01.2012. – U svijetu u kojem toliko ljudi gladuje, ne samo u zabačenim dijelovima Afrike, već i u dobrom djelu Europe – oko 10% sve proizvedene hrane se baca samo zato što ne zadovoljava estetsku vrijednost.
Radi se o savršeno normalnoj, jestivoj hrani koja se baca samo zbog toga jer ne zadovoljava kozmetičke standarde. Mrkva koja nije idealno duga ili krumpir koji nije savršeno okrugao nijedan supermarket od proizvođača ne želi kupiti. Prodajni centri formirali su kupovne navike svojih potrošača, tako da danas kupci – bez imalo logike – traže povrće koje izgleda “kao s kataloga”.
Zbog modernog konzumerizma tone i tone povrća se baca dok gotovo sve europske države u panici rade prognoze, analize i planove kako u budućnosti nahraniti vlastito stanovništvo.
Britanija, Kina, SAD i druge, u potezu koji se ne može drugačije opisati nego kao forma neo-kolonijalizma, agresivno kupuju svu obradivu zemlju u Africi, od ljudi koji je nemaju dovoljno ni za sebe. Zašto? Samo da bi svojim izbirljivim potrošačima i dalje mogli nuditi povrće idealnih dimenzija.
Profesor Davey Jones sa Bangor sveučilišta (Velika Britanija) provodi istraživanje među proizvođačima i svjedoči velikoj količini hrane koja se baca. U isto vrijeme milijuni ljudi gladuju ili su na rubu gladi. Bacanje tolike količine hrane je zaista nehuman čin.
“Proizvođači na poljima moraju bacati ogromnu količinu hrane samo zbog toga što nisu zadovoljeni “tehnički” uvjeti. Kad čovjek vidi svu tu bačenu hranu, srce mu se lomi. A ti “tehnički” uvjeti, kako ih industrija naziva, odnose se na veličinu i oblik – nemaju nikakve veze s okusom ili hranjivim vrijednostima.”, ističe Davey Jones.
Regulative je uvela EU u sklopu tzv. “DEFRA” smjernica koje navode točno kakve “estetske” vrijednosti proizvedeno povrće mora imati. S druge strane supermarketi od proizvođača kupuju samo povrće koje dobije idealnu ocjenu prema “DEFRA” standardima. U konačnici imamo cijela polja bačene hrane samo zbog kupovnih navika i opsjednutosti estetikom.
Izvor:
advance.hr