Intolerancija hrane
Intolerancija na hranu je negativna reakcija na hranu ili neki sastojak iz hrane, a javlja se svaki puta nakon konzumiranja, posebno veće količine hrane. Intolerancija sama po sebi nije alergija, jer imunološki sustav nije aktiviran, također nije ni trovanje koje je uzrokovano toksičnim tvarima. Intolerancija nastaje u slučaju kada organizam ne može na adekvatan način procesirati neki sastojak iz hrane. Najčešći je slučaj da organizam ne posjeduje dovoljno enzima koji su neophodni za probavu.
Najpoznatije su:
– Intolerancija na kravlje mlijeko – Mlijeko sadrži mliječni šećer laktozu, za čiju je razgradnju potreban enzim laktaza. Laktaza nastaje u stanicama tankog crijeva, a bez kojeg postaje nemoguća razgradnja laktoze na manje molekule koje se tada mogu apsorbirati u krvotok. Simptomi intolerancije laktoze slični su sindromu iritabilnog kolona.
– Intolerancija alkohola – Javlja se radi nedostatka enzima alkohol dehidrogenaze, tada i vrlo male količine alkoholnih pića uzrokuju da se osoba slabo osjeća.
– Intolerancija aditiva – Neke osobe negativno reagiraju na aditive iz hrane i pića, i to najčešće na sulfite, benzoate, salicilate, glutamat, aspartam, umjetno bojilo tartrazin, kao i sastojke hrane, najčešće kofein. Nedostatak enzima potrebnih za probavu dovode do nakupljanja toksičnih produkata i histamina, čije djelovanje u organizmu najviše nalikuje alergiji – to se naziva „pseudo alergijska“ reakcija. Naprimjer, sulfiti koji se dodaju u sušeno voće, konzervirana hrana i vino mogu prouzročiti napadaje astme kod osjetljivih osoba.
Nadalje, intolerancije mogu imati i još nekoliko razloga:
– sindrom iritabilnog kolona – kronično stanje koje uzrokuje grčeve, konstipaciju i proljev
– trovanje hranom – toksini i bakterije iz pokvarene hrane mogu prouzročiti opasne simptome
– celijakija – ima neke karakteristike pravih alergija, ali su simptomi većinom gastrointestinalni, a osobe koje pate od celijakije nemaju povećani rizik od anafilaksije; ovo kronično stanje nastaje konzumacijom glutena, proteina iz pšenice i drugih žitarica
– stres i psihološki čimbenici – ponekad se osobe loše osjećaju samo na pomisao o nekoj hrani, razlog tomu još nije istražen.
U nastanku intolerancija veliku ulogu igra genetički faktor. Intolerancija laktoze rjeđa kod sjeverno i zapadno europskih populacija (10-15% incidencije), a češća kod Azijata, Afrikanaca, nativnih Amerikanaca i mediteranskih populacija (70-90%).
Novorođenčad ima veću razinu enzima laktaze, tako da intolerancija započinje tek kada dijete ima oko dvije godine. Tada proizvodnja enzima opada, no većina osoba neće imati simptoma dok ne postane znatno starije.
Intolerancija na alkohol je česta kod Azijata, čak je 50% populacije intolerantno.
Simptomi intolerancije hranom
Intolerancija hranom je rijetko fatalna, ali ima nezgodne simptome koji se uglavnom očituju na probavnom sustavu u vidu mučnine, nadimanja, bolova u trbuhu i proljeva. Kod intolerancije laktozom, simptomi se mogu pojaviti satima, čak i danima nakon konzumiranja hrane koja sadrži laktozu. Ozbiljnost simptoma varira ovisno o količini enzima koju osoba još proizvodi, te koliko je inkriminirajuće hrane konzumirano. Kod intolerancije alkoholom, javlja se crvenilo kože, mučnina, palpitacije, glavobolja i osjećaj nesvjestice.
Najjednostavniji način dokazivanja intolerancije hranom je da se inkriminirajuća hrana eliminira iz prehrane, te zatim ponovo uvede sa praćenjem simptoma. Ako se simptomi vrate, vjerojatno se radi o intoleranciji. Također se može dokazati nekim laboratorijskim testovima.
Tretman intolerancija hranom
Intolerancije se jednostavno tretiraju izbacivanjem inkriminirajuće hrane iz prehrane. Dojenčad i mala djeca mogu umjesto kravljeg mlijeka koristi hipoalergenu formulu ili druga biljna mlijeka (sojino, rižino, bademovo itd.). Odrasli često dobro podnose manju količinu hrane koja sadrži laktozu, no sa većom trebaju biti na oprezu jer će se tada sigurno pojaviti simptomi. U prodaji se može naći enzim laktaza u tabletama i kapima koji će poslužiti za smanjenje neugodnih simptoma.
Ako smatrate da imate negativne posljedice nakon konzumiranja pojedine hrane, trebali biste se konzultirati sa vašim liječnikom kako biste ustanovili radi li se o intoleranciji ili pravoj alergiji. Ako imate alergiju, povećan je i rizik od anafilaksije, iako su prethodne reakcije na hranu bile blage. Ako imate intoleranciju na hranu, liječnik može preporučiti izbacivanje hrane koja uzrokuje smetnje, upotrebu lijekova koji će poboljšati probavu, odnosno pretrage koje će odrediti točan uzrok intolerancije.
