Flavonoidi

Flavonoidi ili bioflavonoidi su skupina raznolikih polifenolnih spojeva koji su široko rasprostranjeni u biljnim organizmima. Izolirano ih je preko 4.000, a odgovorni su za šarenilo voća, povrća i cvijeća, te imaju ulogu u zaštiti biljaka od mikroba i napada insekata.

Flavonoidi su sekundarni metaboliti, što znači da predstavljaju organske spojeve koje nemaju direktnog utjecaja na rast i razvoj biljaka, ali su moćni antioksidansi koji odstranjuju slobodne radikale. Slobodni radikali uzrokuju oštećenje stanica, oštećenje nasljednog materijala (DNA), ubrzavaju proces starenja, te sudjeluju u razvoju mnogih bolesti.

Studije pokazuju da flavonoidi mogu biti nutritivno povoljnog djelovanja jer potiču rad enzima koji smanjuju rizik od pojave nekih oblika raka, bolesti srca, te bolesti koje se javljaju starenjem. Neke studije pokazuju da flavonoidi mogu spriječiti propadanje zubiju, kao i smanjiti zarazne bolesti tipa prehlade. Svi ovi povoljni učinci posebno su zanimljivi potrošačima, ali i proizvođačima hrane i farmaceutskoj industriji.

Flavonoidi se mogu podijeliti u nekoliko većih skupina (antocijani, flavanoni, flavoni, flavonoli, izoflavonoidi, leukoantocijanidini, proantocijanidini) ovisno o razlikama o osnovnoj strukturi molekula.

Pogledajmo neke od povoljnih zdravstvenih učinaka flavonoida.

ANTIOKSIDATIVNI UČINAK

Ovi spojevi su ubikvitarni u voću i povrću te se na taj način svakodnevno unose u organizam. Ako se u krvotoku održavaju na visokoj razini djeluju preventivno na razvoj mnogih bolesti: prvotno su privukli pažnju istraživača kod sprečavanja ateroskleroze.

Antioksidatvino djelovanje flavonoida se odnosi na sakupljanje i suzbijanje slobodnih radikala i singlet kisika, kao i inhibiciju enzima koji dovode do razvoja ovih reaktivnih molekula. Razlog antioksidativnog djelovanja leži u strukturi samih flavonoida.

Flavonoidi se koriste kao lijekovi sa raznim učincima na žive organizme: oni su prirodni lijekovi kod tretmana bolesti krvi, disanja, mokraćnog sustava i kože.

PREVENCIJA ATEROSKLEROZE

Iako mehanizam djelovanja flavonoida kod bolesti krvožilnog sustava još nije sasvim objašnjen, studije definitivno potvrđuju da je viši unos flavonoida putem prehrane povezan sa smanjenim aterosklerotičnim promjenama u karotidama (karotide su arterije na prednjoj strani vrata, a njihova je zadaća transport krvi od srca do glave, odnosno mozga).

PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

Flavonoidi iz hrane pokazuju djelotvornost u prevenciji ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Tako je pronađeno da pijenje čaja – koji sadrži velike količine ovih tvari – može imati povoljan učinak na zdravlje čitavih populacija. Studije na životinjama konstantno pokazuju inhibiciju ateroskleroze. Vjeruje se da čaj, odnosno flavonoidi iz čaja mogu poboljšati funkciju unutarnje stjenke arterija, smanjiti krvni tlak, oksidativno oštećenje, razinu kolesterola u krvi, upalne procese i rizik od tromboze. Dodatne studije se provode kako bi se ustanovilo stvarni učinak dugotrajnog konzumiranja čaja na prethodno navedena stanja.

PROTU-UPALNI UČINAK

Najnovija istraživanja pokazuju da su ateroskleroza, obezitet, dijabetes, neurodegenerativne bolesti, pa čak i rak posljedica kroničnih upalnih stanja u organizmu. Stoga se znanost počela baviti pronalaskom načina kako suzbiti ovo stanje, te također istražuje moguće protu-upalne tvari, prvenstveno flavonoide kojima se kvantificira učinak na organizam. Protu-upalni učinak nastaje prije svega što flavonoidi uklanjaju slobodne radikale, inhibiraju enzime koji proizvode eikosanoide, čak djeluju i na ekspresiju gena.

PREVENCIJA RAKA

Kao primjer, iako je tek nekoliko studija ispitivalo je učinak flavonodida (odnosno proantocijanidina) na rak gušterače, znanstvenici zaključuju da proantocijanidini iz jabuka, kruška i leguminoza pružaju zaštitni učinak. Također, veći unos flavonoida kod žena, smanjuje rizik za pojavu raka jajnika.

Flavonoidi su definitvno odgovorni za kemoprevenciju, no mehanizme koji dovode do tog učinka treba dodatno ispitati. Smatra se da ovaj učinak proizlazi iz uklanjanja slobodnih radikala, utjecaja na signalizaciju unutar stanice čime se regulira razmnožavanje, apoptoza (programiranu smrt stanice) i angiogeneza (stvaranje krvnih žila u odraslih).

ZDRAVLJE KOSTIJU

Kako bi se kosti održale zdravima, potrebno je zajedničko djelovanje nekoliko faktora posebno minerala kalcija i vitamina D. No, manje je poznato da flavonoidi također mogu pozitivno djelovati na zdravlje kostiju, posebno na mineralnu gustoću kostiju (što je i ranije dokazano na životinjskim studijama).

DJELOVANJE NA ŽELUDAC

Čir na želucu posebno je bolno stanje, često asocirano sa bakterijom Helicobacter pylori koja može preživjeti u kiselom mediju želuca. Flavonoid kvercetin ima posebno važnu ulogu u prevenciji i tretmanu čira: djeluje na način da promovira sekreciju želučanih sokova, a studije in-vitro pokazuju da inhibira rast Helicobactera. Drugi flavonoid, metil-katehin, također pokazuje pozitivan učinak na ovu bolest.

ANTIVIRALNI UČINAK

Nabrojimo samo neke: kvercetin djeluje antivirano na virus bjesnoće, i na virus herpesa. Većina ostalih uništavaju virus herpesa, neke viruse koji napadaju dišni sustav, virus parainfluenze i adenovirus.

Zaključak

– Konzumirajte najmanje 300 grama svježeg voća svakog dana, korisno je pripremati voćne salate sa bilo kojim voćem, ali svakako jabukom, narančom, crvenim i ljubičasto obojenim bobičastim voćem.

– Koristite sok od iscijeđenog limuna za začinjavanje salata; u salate dodajte brokulu i mrkvu.

– Koristite luk, češnjak i đumbir što više moguće.

– Korištenje čaja dva puta dnevno nema negativnih učinka, konzumirajte zeleni čaj.